Prethodno priopćenje

Ostvarivanje prava na ispravak medijske objave

Vladimira Hebrang ; Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija Kairos

Sažetak

U radu se analizira zašto u hrvatskome medijskom prostoru pravni subjekti ne ostvaruju ustavno pravo na ispravak semantički štetne obavijesti i devijacije u primjeni pravnih pravila koja bi trebala zaštiti građane i pravne osobe od neistinitih interpretacija u masovnim medijima.
Predmet našeg istraživanja je zahtjev za ispravak neistinitih medijskih objava uređen Zakonom o medijima. Analizirali smo frekvenciju objava označenih s ispravak i odgovor u vodećim hrvatskim tiskovinama Večernjem listu, Jutarnjem listu, Nacionalu i Globusu. Temeljni kriterij istraživanja bio je stupanj primjene medijskog prava, a služili smo se kvalitativnim i kvantitativnim istraživačkim metodama, usporednom analizom i studijom slučaja, metodom analize sadržaja i diskursa, utemeljene teorije za identificiranje pojmovno-kategorijalnog sustava i epistemološkog okvira te metodom promatrača sudionika.
Na reprezentativnom prigodnom uzorku dokazali smo hipotezu da oštećene stranke ne mogu ostvariti svoje ustavno pravo na ispravak, a samim time pokušati popraviti neimovinsku štetu nastalu zbog povrede osobnih prava. Zaključujemo, pravni subjekti (pravne i/ili fizičke osobe) ne ostvaruju pravo na ispravak jer glavni urednici i nakladnici ne udovoljavaju zahtjevima za ispravak unatoč imperativnim normama Zakona o medijima i ustavne zaštite ljudskih prava.

Ključne riječi

medijsko pravo; ispravak medijske obavijesti; nadomjesci ispravka; vjerodostojnost medija; javno znanje

Hrčak ID:

65464

URI

https://hrcak.srce.hr/65464

Datum izdavanja:

20.12.2010.

Posjeta: 4.594 *