Uvodnik
NOVE STRATEGIJE I PREPORUKE EUROPSKE ZAJEDNICE U LIJEČENJU NEPLODNOSTI METODAMA POTPOMOGNUTE OPLODNJE
Branko Radaković
; Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta i KBC-a u Zagrebu, Zavod za humanu reprodukciju, Petrova 13, Zagreb
Sažetak
Najviše korištena metoda potpomognute oplodnje (MPO) je konvencionalna ili standarna in vitro fertilizacija (conventional in vitro fertilisation, cIVF). To je složen, skup i agresivan postupak liječenja neplodnosti koji je često neugodan za pacijentice i nosi visoki rizik komplikacija. Cilj takvog postupka je ostvariti što veći broj trudnoća u započetom ciklusu. Stoga je potrebno proizvesti što više oocita i zametaka, za prijenos u maternicu, da bi se nadomjestila neučinkovitost laboratorijskih postupaka. Ovarijski hiperstimulacijski sindrom (OHSS) i višeplodne trudnoće su naj-češće komplikacije cIVF. Većina autora je mišljenja da su višeplodne trudnoće ipak najveći problem, a po mnogima i najveća komplikacija cIVF, zbog većeg morbiditeta i mortaliteta djece, ali i većeg rizika komplikacija u tijeku trudnoće. Stoga je cijena višeplodnih trudnoća, uključujući cijenu IVF i praćenje trudnice do poroda, veća od ukupne cijene svih postupaka IVF. Zato se predlaže blaži, manje agresivan pristup liječenju neplodnosti in vitro fertilizacijom (mild in vitro fertilisation, mIVF), u prirodnom ciklusu ili u ciklusu s blagim protokolima stimulacije ovulacije, uz prijenos jednog ili najviše dva zametka u maternicu. Cilj takvog postupka IVF je porod živog, zdravog, terminskog djeteta, u određenom vremenskom periodu liječenja. Takav blagi pristup in vitro fertilizaciji je ugodniji za pacijentice, dopušta veći broj pokušaja od cIVF u istom vremenskom periodu, nosi manji rizik komplikacija, a podjednako je uspješan kao cIVF. Cijena jednog takvog pokušaja IVF, ali i cijena djeteta začetog i rođenog poslije mIVF je znatno niža nego poslije cIVF.
Pad ukupne plodnosti u Europskim zemljama, kao i u Hrvatskoj, ima sve značajniji negativan učinak na demografsku strukturu stanovništva Europe. Smanjena plodnost će smanjiti ukupan broj, ali i promijeniti dobnu strukturu stanovništva. To je vjerojatno najveći izazov s kojim se susreće Europska zajednica (EZ). Uz jasne pokazatelje da će takva demografska struktura stanovništva u EZ u budućnosti postati prijetnja životnom standardu i socijalnoj koheziji, upravljanje demografskim promjenama kroz zajednički dogovor političara i stručnjaka je postalo izuzetno važno. Stoga je Parlament Europske zajednice (PEZ) na prijedlog Europske udruge za humanu reprodukciju i embriologiju (European Society of Human Reproduction and Embriology, ESHRE) zauzeo stav da MPO mogu imati značajan pozitivan učinak na demografske i ekonomske čimbenike i da ih stoga treba ugraditi u populacijsku politiku zemalja EZ. Zapreka za veću primjenu MPO su restriktivni zakoni ili nepostojanje zakona o MPO. To otežava pristupačnost MPO i daje krivu percep¬ciju o MPO u društvu. U Hrvatskoj, zbog toga što nemamo zakon o MPO, a niti centralni nacionalni registar MPO, imamo dosta problema u liječenju neplodnosti s MPO. Zbog toga dosta parova liječi neplodnost u inozemstvu. Zakonsko uređenje MPO i stvaranje centralnog nacionalnog registra MPO, te njihova integracija u populacijsku politiku Hrvatske je opravdan zahtjev. To bi omogućilo veću transparentnost, stručnu i zakonsku kontrolu, ali i veću uspješnost MPO u liječenju neplodnosti, što zahtijeva bolju suradnju stručnjaka za MPO, političara i cjelokupne javnosti.
Ključne riječi
konvencionalna in vitro fertilizacija (cIVF); blaga in vitro fertilizacija (mIVF); metode potpomognute oplodnje (MPO); demografija; neplodnost
Hrčak ID:
65715
URI
Datum izdavanja:
1.6.2009.
Posjeta: 1.542 *