Arhivski vjesnik, No. 36, 1993.
Pregledni rad
Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica /sloboština - "arhiva" Kraljevstva Hrvatske (1643-1993)
Miljenko Pandžić
Sažetak
23. prosinca 1643. godine svečano je otvorena nova škrinja povlastica ili sloboština Kraljevstva Hrvatske, koju je prema odluci Hrvatskog sabora od 21. veljače 1629. dao izraditi Ivan Zakmardy, tadašnji blagajnik Kraljevstva, kasnije protonotar. Tim povodom autor se osvrće na veći broj svjedočanstava o čuvanju ("conservatio") isprava i drugih dokumenata od 13. st. do današnjih dana, vezanih uz rad Hrvatskog sabora. Najstarija isprava u škrinji je ovjerovljeni prijepis ili transumpt "zlatne bule" privilegija, ili sloboština što ih je ugarsko-hr-vatski kralj Andrija II. podijelio 1222. godine ugarskom i hrvatskom plemstvu. Oko godine 1505., u vrijeme Vladislava II. Jagelovića, izrađen je prvi popis koji je obuhvatio 90 takvih dokumenata i povelja ("Regestum litterarum domino-rum regnicolarum Regni"). Nešto kasnije, točnije 1. svibnja 1546. izrađena je i prva škrinjica (ladula Regni") u koju su stavljene te isprave, a pohranjena je u sakristiji zagrebačke katedrale, kao najsigurnijem mjestu za čuvanje isprava. Na kraju, autor naglašava da se ove godine spominje još jedna obljetnica: 80 godina od izgradnje prvog namjenskog prostora za Zemaljski (državni) arhiv - zgrada u kojoj je smještena i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Danas je, međutim, građa Hrvatskog državnog arhiva tolikoga opsega da je nužno provesti zaključak Hrvatske vlade od lipnja 1992. godine, da se do izgradnje nove zgrade Arhiva, a nakon preseljenja NSB u novoizgrađenu zgradu, Hrvatski državni arhiv smjesti u prostorije NSB na Marulićevom trgu u Zagrebu.
Ključne riječi
škrinje povlastica; Kraljevina Hrvatska; 1643-1993
Hrčak ID:
65728
URI
Datum izdavanja:
30.11.1993.
Posjeta: 1.810 *