Veterinarski arhiv, Vol. 81 No. 1, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Neke epizootiološke značajke klasične svinjske kuge u Hrvatskoj od 2006. do 2008. godine.
Marina Pavlak
orcid.org/0000-0003-0618-0199
; Department of Veterinary Economics and Analytic Epidemiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vanja Vrkić
; Department of Parasitology and Parasitic Diseases with Clinic, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Denis Cvitković
; Department of Veterinary Economics and Analytic Epidemiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sanja Šeparović
; State Veterinary Administration, Ministry of Agricultural, Fisheries and Rural Development
Anđelko Gašpar
; Croatian Veterinary Chamber
Marko Tadić
; Department of Veterinary Economics and Analytic Epidemiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
Prikazana je epidemiološka procjena pojave klasične svinjske kuge (KSK) u Republici Hrvatskoj od 2006. do 2008. godine sa stajališta vremenskoga pojavljivanja. Analizirana je brojnost svinja prije pojave KSK u Vukovarsko-srijemskoj županiji i utjecaj nekih rizičnih čimbenika kao što su hranjenje pomijama i mogućnost dodira s divljim svinjama na pojavu i širenje KSK. Za analizu proizvodnje svinja u području Vukovarsko-srijemske županije uzeti su podatci o brojnosti gospodarstava koja drže svinje te podatci o broju svinja po gospodarstvima i po kategorijama. Podatci na temelju kojih se temeljila epidemiološka analiza pojave i širenja KSK u razdoblju od 17. srpnja 2006. do 7. svibnja 2008. godine uključivali su točan datum pojave pojedinih žarišta, vrijeme između pojave pojedinih žarišta i vrijeme trajanja žarišta te broj zabilježenih žarišta u jednom danu. Prva žarišta KSK u Hrvatskoj zabilježena su na istoku zemlje u Vukovarsko-srijemskoj županiji u tri općine, a tijekom vremena proširila se na 11 županija. Analizirajući rizične čimbenike na području Vukovarsko-srijemske županije, ustanovljeno je da su se u 532 (45,16%) od 1.178 promatranih gospodarstava svinje držale ekstenzivno dok su se u 252 (21,39%) gospodarstva svinje hranile pomijama. Analizirajući vremensko pojavljivanje KSK u razdoblju od 2006. do 2008. godine, pojava novih žarišta KSK zabilježena je 70 puta i to u razdoblju od najmanje jednog i najviše 86. dana tijekom 621 dana trajanja epidemije. Broj žarišta zabilježen u jednom danu najčešće je bio jedan. Najviše žarišta zabilježenih u jednom danu bilo je osam i to 235-og dana od početka pojave epidemije.
Ključne riječi
klasična svinjska kuga; Hrvatska; vremensko pojavljivanje; rizični čimbenik
Hrčak ID:
66632
URI
Datum izdavanja:
21.2.2011.
Posjeta: 1.466 *