Skip to the main content

Conference paper

Silencing the archival voice: the destruction of archives and other obstacles to archival research in post-communist Eastern Europe

Ivo Banac


Full text: croatian pdf 2.881 Kb

page 217-222

downloads: 491

cite

Full text: english pdf 2.881 Kb

page 217-222

downloads: 805

cite


Abstract

Sve zbirke arhivskoga gradiva imaju svoje zaštitnike - vlastite glasove, koji prenose suhoparne statistike, birokratsku opreznost, ali isto tako ljutnju i strast povijesnih sudionika te težnje za plemenitim i manje plemenitim ciljevima. Povjesničari i drugi istraživači imaju popise nedoličnih i smiješnih priča o "dostupnosti" i nedostatku iste. Do sloma sustava 1989/1990. to je bila obvezatna značajka komunističkih režima u istočnoj Evropi. Danas, naročito kao posljedica ratova usmjerenih na brisanje pamćenja, arhivski glasovi su utišani daleko težim zaprekama - najgorom od svih, ogromnim uništavanjem arhivskoga gradiva. U nekim slučajevima, kao u Bosni i Hercegovini, uništenje arhivskoga gradiva bilo je dio ratne strategije. Uništite povijest "drugoga" i na putu ste da vašeg proglašenog "neprijatelja" lišite vertikalnog kontinuiteta. Ova strategija je kako pogrešna, tako i štetna. Uništenje napuljskog Arhiva u vrijeme Drugoga svjetskog rata, uništilo je povijest Napulja isto tako malo, kao što razaranje Orijentalnog instituta u Sarajevu može ukinuti povijest Bosne i Hercegovine. Ali to je unatoč tomu velika nesreća. A kako povijest nije sasvim nezavisna, to nisu nikada niti izvori. Razaranje jedne arhivske zbirke šteti svima - ne samo određenoj grupi ili grupaciji. Ovo izvješće ukazuje na načine te nudi nekoliko prijedloga zaštite arhivskih izvora.

Keywords

Hrčak ID:

10596

URI

https://hrcak.srce.hr/10596

Publication date:

18.2.2000.

Article data in other languages: english

Visits: 4.062 *