Skip to the main content

Review article

Sloboda u sustavu vrijednosti kod crkvenih Otaca

Drago Tukara ; Catholic Faculty of Theology, J. J. Strossmayer University of Osijek, Đakovo, Croatia


Full text: croatian pdf 169 Kb

page 609-626

downloads: 438

cite


Abstract

Autor se bavi crkvenim ocima u vrijeme nastajanja i razvoja Crkve kao institucije i zajednice od Boga ustanovljene. Posebno se ističe sloboda kao osnovna sastavnica čovjekova bića, bez koje ni crkveni oci ne mogu govoriti o čovjeku kao ostvarenoj slici Božjoj. Članak je podijeljen u tri dijela.
Prvi dio posvećen je predstavljanju povijesnoga konteksta u kojemu se rađala ili barem nazirala sloboda kršćana naspram slobode drugih naroda Rimskoga Carstva, naroda koji su već na neki način stekli i uživali slobodu. Utemeljeno je na izvješćima pojedinih crkvenih otaca koji su iz toga vremena za današnje vrijeme postali vjerni prenositelji političke i društvene situacije. Istaknut je položaj kršćana u društvu, njihovo ucjepljenje u društvo u kojemu je vladao poganski mentalitet koji im nije bio sklon. Autor ističe da su kršćani u čitavoj toj situaciji bili pozitivisti koji su se probijali kroz šumu problema administrativne i političke naravi.
Drugi dio posvećen je teološkom utemeljenju čovjekove slobode. Ovdje je riječ o slobodi, odnosno o čovjeku, o njegovoj osobnosti koja je sastavljena od duha, duše i tijela. Autor koristi razmišljanje i tumačenje crkvenih otaca o stvorenju čovjeka sa svim njegovim svojstvima i elementima, a koji ga upućuju na sličnost njegovu Bogu stvoritelju. Time se želi podcrtati da iz Stvoriteljeva nauma sloboda i slobodna volja čovjekova izviru kao temelj za daljnje čovjekovo osobno djelovanje i za život unutar čitave ljudske zajednice. Autor zajedno s crkvenim ocima prikazuje da čovjek po slobodi ispunjava svoje ontološko, ovozemaljsko i eshatološko poslanje u svjetlu slike Božje.
Treći dio iznosi razloge gubljenja ili uskraćivanja slobode. Naime, kršćani su se u početku našli između «tri vatre». Autor ističe rimsku religiju koja nije dopustila ni jednoj drugoj religiji da se slobodno razvija i živi, ako bi bila prijetnja njoj samoj. Na isti ili sličan način postupaju prema kršćanima filozofsko nasljeđe i židovski mentalitet. Budući da su kršćani imali pred sobom jedan sasvim nov način života, razmišljanja i djelovanja, morali su se sukobiti sa svojim „susjedima“, a to je vodilo prema uskraćivanju ili oduzimanju slobode. U svemu tom autor ističe da je teologija tadašnjega vremena bila jedan od osnovnih povoda gubljenja ili uskraćivanja slobode kršćanima.

Keywords

crkveni oci, čovjek, sloboda, slika Božja, teologija, filozofija, židovstvo, rimski zakon, pogani, ljudska narav

Hrčak ID:

116150

URI

https://hrcak.srce.hr/116150

Article data in other languages: english

Visits: 916 *