Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.5613/rzs.43.3.1

Primjena feminističke teorije stajališta u istraživanju ženskih profesionalnih biografija

Valerija Barada orcid id orcid.org/0000-0003-3579-0201 ; Department of Sociology, University of Zadar, Croatia


Full text: croatian pdf 386 Kb

page 199-222

downloads: 1.624

cite


Abstract

U članku se razmatra primjena feminističke teorije stajališta u istraživanju orodnjene profesionalne i radne pozicije. Ta je teorija temeljno definirana kao epistemološka i teorijska namjera da se cijela društvena stvarnost promatra iz pozicije iskustva žena i društvenih odnosa u kojima sudjeluju, jer su s margine razvidniji cjelokupni odnosi moći koji se presijecaju u svakodnevnom životu žena. Jedna od posebnih inačica feminističke teorije stajališta jest institucionalna etnografija Dorothy E. Smith, čija se metodološka izdašnost testira na primjeru kvalitativnog istraživanja profesionalnog iskustva radne svakodnevice žena u profesiji dizajna. Primjena tog pristupa proučavana je na pitanjima istraživačke strategije i procesa, kvalitete podataka, odnosa sugovornica i istraživačice te analize podataka. Utvrđeno je da na razini istraživačke strategije određene institucionalnom etnografijom, radna svakodnevica istraživanih žena predstavlja konstrukciju stvarnosti djelovanja aktera. Slijedom tako određene strategije, kvaliteta podataka je osiguravana kroz standarde unutarnje i vanjske valjanosti koji zahtijevaju detaljnu interpretaciju, kao i uzorkovanje institucionalnih odnosa ključnih za proučavano iskustvo. Pokazalo se da primjenom tzv. ženske paradigme intervjuiranja, institucionalna etnografija omogućava građenje odnosa istraživačice i sugovornica na nehijerarhičan i međusobno odgovoran način. Analiziran je proces deskriptivnog i interpretativnog kodiranja, kao i razlozi napuštanja primjene institucionalne etnografije u određivanju obuhvatnih kodova. Razmatrajući domet metodološke primjene feminističke teorije stajališta u analizi podataka, pokazalo se da je iskustvu sugovornica pristupljeno kroz njihovo ključno stajalište, dok je institucionalni poredak interpretiran primjenom koncepata rodnog režima i profesionalnog projekta. Zaključuje se da se metodološki razrađenom istraživačkom primjenom feminističke teorije stajališta može utvrditi kompleksnost fenomena ženskoga profesionalnog iskustva radne svakodnevice.

Keywords

teorija stajališta; metodologija; feminizam; profesija; rad; žene

Hrčak ID:

119028

URI

https://hrcak.srce.hr/119028

Publication date:

31.12.2013.

Article data in other languages: english

Visits: 3.372 *