Professional paper

Seljaštvo kotara slunja između dva rata

Svetozar Livada

Abstract

Autor najprije iznosi socilogoijsku sliku područja.
Iz nje se vidi da je riječ o autarkičnoj poljoprivredi
i tradicionalno strukturiranoj seoskoj zajednici. Statični
život sela i patrijarhalne strukture reproducirale
su siromaštvo. S jedne strane, slaba ekološka
podloga, a s druge, neobično visok prirodni priraštaj-
Tako je populacija do 19 godina bila zastupljena
sa 49,7%. Nepismeno stanovništvo starije od 11 godina
bilo je zastupljeno sa 55,5%, a nepismenih
žena bilo je preko 82%.
Budući da je ovo kraški kraj s ograničenim poljoprivrednim
mogućnostima, prinosi sa sitnih seljačkih
posjeda nisu bili ni samodovoljni. Samo svako deseto
domaćinstvo »imalo je starog žita do novoga«.
Broj stoke bio je manji od broja stanovnika. Jedino
su na svakog stanovnika od ukupno popisanih 45.000
godina 1931. dolazile po dvije pernate živine,
jednolična niskokalorična prehrana bez masnoća
animalnog porijekla i bez vitaminskih sastojaka utjecala
je da su se razvijale tipične socijalne bolesti
— TBC, avitaminoze, kožne bolesti i si. Oskudica
i siromaštvo bili su opća karakteristika tako da se
za umrloga nije pitalo od čega je umro nego »od
čega je živio«.
Autor na kraju daje pregled životnih osnova, opisujući
gospodarske kapacitete, inventar, stambeni
fond, kupovnu snagu, prehranu, odijevanje, kolektivnu
svijest te društveno-kulturni život sela ovoga
kraja.

Keywords

Hrčak ID:

119623

URI

https://hrcak.srce.hr/119623

Publication date:

20.12.1982.

Article data in other languages: english

Visits: 1.719 *