Skip to the main content

Professional paper

Parresia vs. phronesis: Foucault i političko danas

Žarko Paić ; Faculty of textile technology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 441 Kb

page 291-329

downloads: 668

cite


Abstract

Tekst nastoji otvoriti problem odnosa između dva temeljna pojma iz tradicionalne filozofije politike i praktične filozofije s obzirom na razumijevanje Foucaultova pojma političkoga. Pritom se analiza usmjerava na cjelinu Foucaultova mišljenja od arheologije znanja, biopolitike moći do hermeneutike sebstva. Za suvremenu politiku i političko uopće, koncept partikularnoga znanja i “specifičnoga intelektualca” postaje odlučnom promjenom paradigme znanja, djelovanja i vrijednosti u kasnome kapitalizmu i postmodernoj kulturi. Autor otvara pitanje na koji se način ta promjena reflektira na stanje mogućnosti subverzije i negacije stanja neoliberalne aksiomatike globalnoga kapitalizma. Ako umjesto temeljne vrline liberalno-demokratskoga konsenzusa o demokraciji i proceduri sadržane u pojmu phronesisa (razboritosti) na njezino mjesto dolazi pojam parréshie, koju Foucault uvodi u svojem kasnome djelu, tada govorenje istine u lice vladara simbolički i stvarno postaje mogućnost promjene ravnodušnosti suvremene politike u društvu spektakla. Ali, unatoč “subverzivnoga” obrata političkoga u etičkoj poziciji slobodnoga subjekta politike događaja, prava je istina ovoga obrata u melankoličnome povratku svojevrsnoj etici brige za sebstvo kao uvjet mogućnosti etike brige za Druge. Na taj se način pojam političkoga u Foucaulta bitno sužava na redukciju javnoga intelektualca u specifičnome položaju govornika istine kao događaja bez unaprijed postojeće univerzalnosti same vrijednosti istine. Govor slobode postaje sloboda govora u obrani demokratskoga poretka od prijetnje razaranja temeljnih ideja jednakosti i slobode. Krajnja je posljedica Foucaultova obrata pojmova iz tradicije filozofije politike i prakse ipak nešto dalekosežno za budućnost. Sloboda bez moći u suvremenome društvu discipline nad kolektivnim tijelom zajednice dovodi do temeljnoga problema suvremenoga svijeta: kraj čovjeka u posthumanome sklopu tehnologije, znanosti i života otvara pitanje o granicama političkoga u odnosu spram tijela u zajednici, njegove slobode i njegove svijesti o suverenosti političkoga djelovanja bez kojeg svijet postaje kako kaže Derrida - dehumaniziranom pustinjom.

Keywords

Hrčak ID:

130984

URI

https://hrcak.srce.hr/130984

Publication date:

15.12.2014.

Visits: 1.429 *