Review article

GEN–TEHNOLOGIJA: ETIČKE I SOCIJALNE IMPLIKACIJE

Stjepan Orešković ; University of Zagreb, School of Public Health, Zagreb

Abstract

Po čemu je za sociologiju i socijalnu ekologiju zanimljiv projekt stvaranja genskih mapa? Gen–tehnologija zadire najdublje u resurse ljudskog identiteta, identiteta jedinke, porodice, nacije i vrste. Ona iz temelja mijenja unutarnju prirodnu čovjekovu okolinu. Nasuprot uvjerenju da je potrebno pomiriti se s činjenicom da je život u koegzistenciji s manjinom hendikepiranih, starih i nemoćnih i slabašnom djecom normalna prirodna okolnost, postoje uvjerenja da će biti moguće eliminirati gene nosioce oko 4000 genski uzrokovanih bolesti. Uzme li se u obzir pretpostavka da svaka normalna osoba ima pet do osam abnormalnih gena, tada postaje jasno da socijalno–epidemiološka primjena nalaza u stvaranju genskih mapa istodobno znači i široke zahvate u populaciju. Do sada poznati procesi socijalnog nasilja ili diskriminacije (neravnopravnost na osnovi razlika u socijalnom podrijetlu, obrazovanosti.), kulturne diskriminacije (neravnopravnost na osnovi razlika u jeziku, ponašanju, običajima) i rasne diskriminacije (razlike u boji kože kao osnova za nejednakost) po svojoj su brutalnosti i otvorenosti neusporedivi s perfidnošću i perfekcijom diskriminacije koju bi mogla stvoriti mogućnost raspolaganja informacijama o genetičkoj konstituciji i predispozicijama čovjeka.

Keywords

diskriminacija; gen–tehnologije; genske mape; unutarnja okolina

Hrčak ID:

141372

URI

https://hrcak.srce.hr/141372

Publication date:

15.5.1995.

Article data in other languages: english german

Visits: 1.760 *