Skip to the main content

Review article

Patofiziološka i molekulska osnova kognitivnih poremećaja u oboljelih od zloćudnih bolesti

Duška Petranović orcid id orcid.org/0000-0001-9225-956X ; Zavod za hematologiju, kliničku imunologiju i reumatologiju, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Gorazd Pilčić ; Zavod za hematologiju, kliničku imunologiju i reumatologiju, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Renata Dobrila-Dintinjana ; Klinika za radioterapiju i onkologiju, KBC Rijeka, Rijeka
Paula Podolski ; Klinika za onkologiju i radioterapiju, KBC Zagreb, Zagreb
Vlatka Sotošek-Tokmadžić ; Katedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Gordana Laškarin ; Katedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka


Full text: croatian pdf 645 Kb

page 377-384

downloads: 1.051

cite


Abstract

U suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi sve je više navoda o kognitivnim poremećajima u oboljelih od zloćudnih bolesti koji mogu biti uzrokovani samim zloćudnim procesom (smještaj unutar središnjeg živčanog sustava ili oštećenje tkiva u sklopu paraneoplastičkog sindroma), njegovim liječenjem (radioterapijom, kemoterapijom ili kirurškim tehnikama), genetskim čimbenicima, infekcijom, anemijom, promjenama u imunološkom sustavu, metaboličkim poremećajem i/ili nutritivnim deficitima. Mogu se pojaviti u ranoj fazi zloćudne bolesti, neposredno prije njezinog otkrivanja ili započinjanja liječenja, u tijeku liječenja, a mogu trajati dugo nakon uspješnog izlječenja. Poremećaji pamćenja, učenja, koncentracije, računanja ili razmišljanja bilježe se u rasponu od blagih do vrlo teških poremećaja, koji sliče presenilnoj demenciji. Kognitivni poremećaji za oboljele od zloćudne bolesti predstavljaju značajne smetnje zbog svog utjecaja na kvalitetu života, radnu sposobnost i društvene aktivnosti, stoga se danas u svjetu podupiru istraživanja patofizioloških mehanizama nastanka kognitivnih poremećaja u takvih pacijenata. Cilj je otkriti pacijente sa zloćudnom bolešću koji imaju povećanu sklonost razvoja kognitivnih poremećaja u času postavljanja dijagnoze ili na samom početku liječenja na osnovi svoje genske predispozicije, kako bi se terapija zloćudne bolesti mogla tome prilagoditi i po mogućnosti spriječiti posljedice kognitivnih oštećenja. U ovom radu prikazujemo pregled literature i dosadašnje spoznaje o patofiziološkim i imunopatofiziološkim mehanizmima povezanosti zloćudne bolesti i kognitivnih funkcija.

Keywords

biološki markeri; kognicija; paraneoplastični sindromi; tumor; živčani sustav

Hrčak ID:

144059

URI

https://hrcak.srce.hr/144059

Publication date:

1.9.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 2.319 *