Review article

Uloga čovjeka u događanju nezgoda i nesreća

Boris Petz ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Abstract

Prikazuju se brojčani podaci o broju nesreća u prometu i na radu u nekim zemljama te se uspoređuju gubici u ratu s gubicima u nesrećama, pri čemu su gubici u nesrećama veći. Javnost prema nesrećama ne pokazuje tako negativan stav kao prema nekim zaraznim bolestima, jer ljudi (pogrešno) smatraju da svojim ponašanjem mogu izbjeći nesreće. Navodi se niz razloga zbog kojih istraživanje nesreća nije napredovalo dovoljno brzo. Distribucija nesreća odstupa od slučajne distribucije, i uglavnom odgovara negativnoj binormnoj distribuciji, koja je model hipoteze o "sklonosti nesrećama". Zbog velike konfuzije oko značenja tog pojma došlo je do oštrog sukoba među američkim i europskim psiholozima. Predlaže se dinamičan situacijski model pojma "sklonost nesrećama". No ipak postoje neki stabilni faktori (ličnost, spol), kao i neki manje stabilni, koji se mijenjaju tijekom života (starost, radno iskustvo). Od brojnih povremenih faktora u tekstu se obrađuju alkohol, bolesti, umor i raspoloženje. Na kraju je prikazan model Ramseya i suradnika, koji pretpostavlja interakciju između čovjeka i okolne situacije, i to na nekoliko razina; kognitivnoj, konativnoj i psihomotornoj.

Keywords

karakteristike ličnosti; profesionalne nesreće; prometne nesreće; sklonost nesrećama; statistički modeli; utjecaj dobi

Hrčak ID:

145951

URI

https://hrcak.srce.hr/145951

Publication date:

28.4.1995.

Article data in other languages: english

Visits: 1.305 *