Original scientific paper

Kult svetog Peregrina u ranosrednjovjekovnom Zadru

Nicholas Everett ; Sveučilište u Torontu

Abstract

U ovom se članku ispituju podaci o ranosrednjovjekovnom
Zadru sadržani u hagiografskom tekstu
pisanom na latinskom jeziku pod nazivom Muka Ceteja
iz Pescare, u kojemu se tvrdi da je tijelo tog talijanskog
sveca oko godine 592. pokopano u Zadru,
gdje je štovan kao “mučenik Peregrin”. Preispitivanje
Cetejeve muke u svjetlu novih dokaza, uključujući zanemareni
rukopis tog teksta iz dvanaestoga stoljeća,
razotkriva njegovu povijesnu i topografsku točnost u
odnosu na Pescaru i langobardske najezde na Italiju
te iziskuje ponovnu ocjenu epiloga Muke u odnosu
na Zadar. Iznosi se teza da je “zadarski” epilog ključ
za datiranje nastanka Muke u prvu polovicu sedmoga
stoljeća jer se u njemu ogleda papinski interes nad
provincijom Dalmacijom i carski nadzor nad njom u
doba kada Zadar postaje njezin glavni grad, nakon napuštanja
Salone zbog avarskih i slavenskih najezda u
razdoblju od 614. do 640. godine. Rukopis iz dvanaestog
stoljeća u “zadarskom” epilogu sadrži i više pojedinosti,
koje su ovdje prepisane, prevedene na engleski
i razmotrene zajedno s fragmentarnim povijesnim
zapisima o onodobnom Zadru, uključujući novija arheološka
iskopavanja u Zadru i drugdje u Dalmaciji.
Zajednički promatrani, ovi dokazi bacaju svjetlo na
tijesne veze Dalmacije s bizantskom Italijom i njezinu
ključnu ulogu u zadržavanju carskog nadzora nad
Jadranom.

Keywords

Zadar; rani srednji vijek; sveci; povijest Crkve; Dalmacija; Bizantsko Carstvo; papinstvo; papa Grgur I.; Papa Ivan IV.; Italija; Langobardi; Pescara/Aternum; rukopis; arheologija; pokop; Avari; rani Slaveni; Salona; Ravenna; Rim

Hrčak ID:

152666

URI

https://hrcak.srce.hr/152666

Publication date:

23.12.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 2.290 *