Original scientific paper

https://doi.org/10.15836/ccar2015.274

Quo vadis, prevencija kroničnih nezaraznih bolesti? Novi primjer iz Zagreba

Mario Ivanuša ; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Vedrana Škerk ; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Marija Heinrich ; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Nada Hrstić ; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Goran Krstačić ; Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Ivana Portolan Pajić ; City Office for Health, City of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Središnji događaj obilježavanja Svjetskog dana srca 2015. godine u Republici Hrvatskoj bila je otvorena javnozdravstvena akcija probira vodećih čimbenika kardiovaskularnog rizika u Zagrebu. Osobe s izrazito visokom učestalosti čimbenika rizika uključene su u javnozdravstveni program „Čuvari srca“ u kojemu se procjenjivao kardiovaskularni rizik i izdavane su preporuke za očuvanje zdravlja. Cilj je ovog rada izvijestiti o rezultatima te utvrditi važnost detekcije pojedinih čimbenika rizika u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom.
Sudionici su samonicijativno, nakon najava u medijima, pristupili besplatnoj detekciji čimbenika
kardiovaskularnog rizika pri javnom okupljanja. Prema nahođenju zainteresiranih osoba zdravstveni su djelatnici određivali indeks tjelesne mase (ITM), mjerili vrijednosti arterijskoga tlaka (AT) te određivali glukozu i ukupni kolesterol iz kapilarne krvi. Prvih 100 sudionika akcije s izrazito visokom učestalosti pojedinih čimbenika rizika dobilo je pozivnicu za detaljnu evaluaciju i procjenu kardiovaskularnog rizika u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu. Zasebno su prikazani rezultati obiju akcija.
Otvorenoj javnozdravstvenoj akciji probira čimbenika kardiovaskularnog rizika odazvalo se 308 sudionika, i to 59,7 % žena i 40,3 % muškaraca. Prosječna dob sudionika iznosila je 68,8 ± 13,2 godine.
Povišen AT (92,5 %) i povišen ITM (46,5 % prekomjerna tjelesna težina; 25,7 % pretilost) najčešći su čimbenici rizika. Izrazito povišena vrijednost ukupnog kolesterola registrirana je u 11,8 %, a izrazito
povišena vrijednost glukoze u kapilarnoj krvi u 4,1 % sudionika. Od 100 pozvanih sudionika za akciju procjene kardiovaskularnog rizika odazvalo se njih 77 %, i to 75,3 % žena i 24,7 % muškaraca. Povišene
vrijednosti AT-a imalo je njih 90,9 %, dislipidemiju 85,7 %, povećan opseg struka registriran je u 84,4 % sudionika, a njih 78,9 % imalo je povišen ITM. Dodatno smo analizirali rezultate 30 sudionika s otprije
poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom i utvrdili su kod njih prisutni čimbenici rizika povišen ITM (80,0 %), povišen opseg struka (76,7 %), povišene vrijednosti urata (23,3 %), C-reaktivnog
proteina (16,7 %), kreatinina (10,0 %) i glukoze u krvi (10,0 %).
Zaključno, kod sudionika javnozdravstvene akcije najčešći su čimbenici rizika arterijska hipertenzija i povišen ITM. U sudionika s otprije poznatom arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom uočili smo blag pristup kako glede neliječenja tih bolesti, tako i što se tiče korekcije nezdravih životnog navika i suboptimalnog medikamentnog liječenja.

Keywords

čimbenici kardiovaskularnog rizika; probir; Svjetski dan srca

Hrčak ID:

153259

URI

https://hrcak.srce.hr/153259

Publication date:

10.1.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.032 *