Editorial
ŠTO TREBA ZNATI LIJEČNIK OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE O VIRUSNIM HEPATITISIMA
JASNA VUČAK
; General Practice Oi ce, Sukošan, Croatia
ENA VUČAK
; Department of Emergency Medicine, Zadar County, Kali, Croatia
Abstract
Virusni hepatitis je sistemska bolest koja predominantno zahvaća jetru. Danas ih dijelimo prema uzročniku na virusni hepatitis A, B, C, D i E te prema trajanju na akutni i kronični. Iako je klinička slika kod svih hepatitisa slična, posebni javnozdravstveni problem je sklonost pojedinih virusa da uzrokuju kronične oblike bolesti s teškim posljedicama. U kliničkoj slici dominira umor, mučnina, smanjeni apetit, subfebrilitet, gađenje prema cigaretama dok se u statusu najčešće nalaze povećana jetra i slezena, adenopatija i nerijetko žutica. U osnovnim laboratorijskim nalazima nađu se povišeni jetreni enzimi aspartat aminotransferaza (AST) i alanin aminotransferaza (ALT), alkalna fosfataza (AP), a kod kroničnog oblika i laktat dehidrogenaza (LDH). Za dokazivanje pojedinog etiološkog entiteta nužni su serološki testovi. Uloga liječnika opće/obiteljske medicine
je u provođenju preventivnih mjera kao što su edukacija i cijepljenje, u prepoznavanju pacijenata s povećanim rizikom od obolijevanja od virusnih hepatitisa, u prvom redu HBV i HCV, te u provođenju odgovarajuće dijagnostike – osnovnih laboratorijskih i seroloških pretraga. Nakon utvrđivanja bolesti potrebno je poduzeti sve odgovarajuće mjere (podrška, edukacija, praćenje) kako bi se izbjegla kronifi kacija bolesti. Kod obolijevanja od kroničnog hepatitisa potrebno je u konzultaciji s infektologom i/ili gastroenterologom provesti liječenje i praćenje pacijenta do zalječenja. Ako se utvrdi daljnja progresija bolesti (ciroza/hepatocelularni karcinom) potrebno je daljnje praćenje pacijenta te konzultacija specijaliziranih centara u vezi daljnjeg liječenja, u prvom redu transplantacije jetre.
Keywords
virusni hepatitisi; obiteljska medicina
Hrčak ID:
165165
URI
Publication date:
7.9.2016.
Visits: 3.913 *