Original scientific paper

HRVATSKE POPULACIJSKE I KLINIČKE EPIDEMIOLOŠKE STUDIJE PRIROĐENIH SRČANIH GRJEŠAKA (1995. – 2011.): PRIMJENA POKAZATELJA ABC I KARDIOKIRURŠKOG MODELA RACHS-1 ZA PROCJENU KVALITETE ZBRINJAVANJA PRIROĐENIH SRČANIH GRJEŠAKA

Ivan Malčić
Daniel Dilber
Hrvoje Kniewald
Darko Anić
Dražen Belina
Dalibor Šarić
Dorotea Bartoniček
Alen Hodalin
Andrea Dasović-Buljević
Sanja Dorner
Vitomir Metličić
Karmen Markičević
Marija Sršen-Krstulović

Abstract

Cilj: 1. Prikazati epidemiološku (populacijsku i kliničku) studiju prirođenih srčanih grješaka (PSG) u Hrvatskoj u razdoblju od 16 godina (1995. – 2011.). 2. Analizirati ishod operacijskog pristupa za sve bolesnike u petogodišnjem razdoblju (2002. – 2007.) i usporediti rezultate između Hrvatske i inozemnih centara. 3. Prikazati napredak u operacijskom zbrinjavanju PSG-a u Hrvatskoj uzimajući u obzir potrebu za postizanjem rane postoperacijske smrtnosti ispod 5%. 4. Ocijeniti projekciju pozitivnog razvoja zbrinjavanja PSG-a u Hrvatskoj u suradnji s razvijenijim kardiokirurškim centrima u susjednim zemljama. Metode: Populacijska studija obuhvaća svu djecu rođenu između 1995. – 2000. godine te između 2002. – 2007. godine na osnovi baze podataka sastavljene prema uzoru na EUROCAT i BWIS. Za analizu ishoda koristili smo se dvama modelima (ABC i RACHS-1) s ocjenom rane smrtnosti i vremena provedenog u jedinici intenzivnog liječenja. Rezultati: Srednja vrijednost prevalencije PSG-a na osnovi dviju odvojenih studija u Hrvatskoj jest 7,6 promila. Na temelju analize ishoda prema spomenutim evaluacijskim modelima za razdoblje od 2002. do 2007. godine u Hrvatskoj se operiraju djeca s nižim stupnjem kompleksnosti u odnosu prema kompleksnosti upućenih u inozemne centre, ali je zato rana smrtnost ispod zadane granice od 5%, a nema ni razlika u vremenu provedenom u jedinici intenzivnog liječenja. U tom je razdoblju u inozemstvu učinjeno čak 63% operacija, a u Hrvatskoj preostalih 37% (351 : 202). U sljedećem četvero­godišnjem razdoblju (2008. – 2011.) znatno se povećava broj operacija učinjenih u Hrvatskoj u odnosu prema inozemstvu (59 : 4% ili 380 : 264). Nezavisna analiza EACTS-a upućuje na pozitivan trend postupnog porasta broja operacija uz prihvaćanje više razine kompleksnosti u Hrvatskoj, ali uz očuvani cilj (rana smrtnost ispod 5%). Doprinos studije: Ispravni odabir bolesnika prema kompleksnosti kardiokirurškog zahvata preduvjet je za nisku smrtnost i rijetke postoperacijske komplikacije. Napredak u struci u uskoj suradnji s razvijenijim inozemnim centrima uspješniji je i prihvatljiviji nego s »krivuljama učenja«. Zaključak: Pedijatrijska kardijalna kirurgija mora se u zemljama u razvoju oslanjati na iskustva razvijenih kardiokirurških centara u susjednim zemljama zbog kompleksnosti prirođenih srčanih grješaka. Sama po sebi pedijatrijska je kardiologija javnozdravstveni problem, a on se povećava s pojavom velikog broja odraslih pacijenata s prirođenim srčanim grješkama.

Keywords

Tumori mozga – dijagnoza, farmakoterapija, kirurgija, patologija, radioterapija; Glioma – dijagnoza, farmakoterapija, kirurgija, patologija, radioterapija; Astrocitom – dijagnoza, farmakoterapija, kirurgija, patologija, radioterapija; Glioblastom – dijagnoza, farmakoterapija, kirurgija, patologija, radioterapija; Multimodalno liječenje; Smjernice; Hrvatska

Hrčak ID:

172738

URI

https://hrcak.srce.hr/172738

Publication date:

28.12.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 1.587 *