Skip to the main content

Original scientific paper

Istraživanja patološkog anatoma Eduarda Miloslavića na bojištima Drugoga balkanskog i Prvoga svjetskog rata

Stella Fatović-Ferenčić ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Zagreb, Hrvatska
Slaven Kale ; Veleposlanstvo Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatska
Darija Hofgräff ; Hrvatski državni arhiv, Zagreb, Hrvatska


Full text: croatian pdf 995 Kb

page 45-62

downloads: 488

cite


Abstract

Eduard Miloslavić (Oakland-SAD), 1884 – St. Louis-SAD, 1952) u historiografiji je poznat kao forenzičar, voditelj i osnivač Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu (1935 - 1945) te po svjedočenju o masovnim zločinima počinjenima nad Poljacima u Katynskoj šumi tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova patološko-anatomska karijera u Beču, te sudjelovanje u Drugome balkanskom i Prvome svjetskom ratu do sada nisu obrađivani. Upravo je taj dio Miloslavićeva života bio presudan za oblikovanje specifične medicinske ideologije koju je usvojio, među čijim su zagovarateljima bila najveća imena onodobne patološke anatomije, poput Rudolfa Virchowa, Ludwiga Aschoffa i Antona Weichselbauma. Njihova su stajališta proizašla iz teorijskog okvira konstitucijske i ratne patologije - struke kojoj se pripisivala mogućnost zaštite zdrave konstitucije cjelokupne zajednice. Prikazani segment Miloslavićevog bečkoga razdoblja stoga je važan za razumijevanje međuutjecaja profesije i organizacije saniteta s jedne strane te Miloslavićevog strukovnoga i društvenopolitičkoga opredjeljenja, koje će doći do izražaja tijekom njegova vještačenja u Katynu 1943. godine.

Keywords

Eduard Miloslavić; ratna medicina; konstitucijska patologija; Drugi balkanski rat; Prvi svjetski rat

Hrčak ID:

181312

URI

https://hrcak.srce.hr/181312

Publication date:

3.4.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 1.230 *