Professional paper

Najnovija speleoronilačka i biospeleološka istraživanja Zagorske peći

Petra Kovač Konrad ; Association Hyla, Zagreb, Croatia

Abstract

Od 2011. godine provode se aktivnosti zaštite čovječje ribice financiran od fondacije MAVA u okviru projekta KARST „The Dinaric Arc Karst biodiversity conservation programme“, a provodi ga Udruga Hyla. U sklopu projekta provodi se sistematski monitoring čovječje ribice kao i traženje novih staništa, te prikupljanje svih ostalih podataka vezanih za vrstu. U Ogulinskom Zagorju čovječja ribica nađena je u 6 speleoloških objekata: Jama Klisura, Izvor Rupečice, Ponor Rupečice, Izvor Zagorske Mrežnice, Izvor Bistrac i Zagorska Peć (Jalžić, 2008). Od 2006. godine do 2016. godine u organizaciji SO HPD Željezničar, Hrvatskog biospeleološkog društva, Speleološkog kluba Samobor i SD Đula-Medvedica održano je nekoliko ekspedicija gdje su timovi speleoronioca istraživali i topografski snimali Izvor Rupečice, Ponor Rupečice, Izvor Zagorske Mrežnice, Izvor Bistrac, Zagorsku Peć i Jamu Klisuru, te sustav Pećine-Veliko Vrelo (Kovač Konrad & Buzjak, 2011). Prva speleoronilačka istraživanja Zagorske Peći održana su 1999. kada su B. Jalžić i D.Lukačić ronili do 22 m dubine i potvrdili prisutnost čovječje ribice (Dečak-Barišić et al. 2008) . Nakon zadnjih speleoronilačkih istraživanja Zagorske peći koja su se odvijala od 2006.-2015. Zagorska peć i Izvor Bistrac su bili jedina dva lokaliteta gdje je čovječja ribica nađena dublje od 40 m. Ulaz u Zagorsku peć smješten je 130 m od ulaza u Izvor Zagorske Mrežnice i hidrogeološki Zagorska Mrežnica i Zagorska peć čine jedan sustav fizički odvojen urušenjem površine koje je rezultiralo nastajanjem nekoliko vrtača. Iz topografske karte špilje koju su izradili članovi HPD SO Željezničar vidljivo je da špilja ima razgranate kanale, a generalni smjer pružanja glavnog kanala je S-J. Različiti smjerovi pružanja kanala uzrokovani su prisutnošću nekoliko rasjeda i nizom pukotina, te njihovim presijecanjima. U špilji se nalazi jezero u čijem boku je sifon na 10 m dubine. Tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. godine ponovo su nastavljena Najnovija speleoronilačka i biospeleološka istraživanja Zagorske peći 51 S U B T E R R A N E A C R O A T I C A 2 2 / 2 0 1 7 speleoronilačka istraživanja sifona. Iz prijašnjih usmenih podataka znalo se da je sifon dubok 70 m i da se nastavlja, međutim čovječja ribica nije uočena do tada dublje od 40 m. Zbog znatiželje do koje dubine stvarno ide sifon i da li čovječja ribica obitava dublje od 40 m zaronilo se u dva navrata. U prvom ronjenju 10.12.2016. u organizaciji HPD SO Željezničar iz Zagreba i HPD SO Željezničar iz Gospića zaronili su Frederic Swierczynski, speleoronioc iz Francuske, Peter Slokan speleoronioc iz Slovenije i Petra Kovač Konrad do 100 m dubine i otkrili da se kanal nastavlja dalje u dubinu te da čovječje ribice ima do 80 m dubine. U drugom ronjenju 31.1.2017. zaronili su Frederic Swierczynski i Petra Kovač Konrad do 121 m dubine (Frederic) i 104 m dubine (Petra) te ustanovili da čovječje ribice ima po nekoliko primjeraka od 20 m dubine pa do 113 m dubine.

Keywords

Speleologija, Speleoronjenje; Biospeleologija; Zagorska peć, Hrvatska

Hrčak ID:

199896

URI

https://hrcak.srce.hr/199896

Publication date:

1.6.2017.

Visits: 1.284 *