Skip to the main content

Review article

Kako je metabolički sindrom povezan s dislipidemijom?

Victor H. Blaton
Irena Korita
Anyla Bulo


Full text: croatian pdf 207 Kb

page 14-24

downloads: 1.071

cite

Full text: english pdf 207 Kb

page 14-24

downloads: 1.005

cite


Abstract

Godine 1967. Crepaldi je prvi zapazio da se u mnogo ljudi istovremeno pojavljuju pretilost, dislipidemija, šećerna bolest i hipertenzija. Kasnih sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća njemački su istraživači takvo nakupljanje stanja nazvali metaboličkim sindromom. Otada je taj sindrom opisivan pod nekoliko naziva kao „sindrom inzulinske rezistencije", „sindrom X", „plurime-tabolički sindrom", te „metabolički sindrom". Sindrom zapravo predstavlja višekomponentnu bolest nastalu kombinacijom načina življenja i čimbenika okoline, s time da su neke populacije pokazale genetičku podložnost za razvoj tog sindroma.
Metabolički sindrom povećava rizik za kardiovaskularnu bolest i šećernu bolest tipa 2. Nacionalni program obrazovanja o kolesterolu - Panel liječenja odraslih III (engl. National Cholesterol Education Program - Adult Treatment PanelIII, NCEP-ATP III) prepoznao je metabolički sindrom kao skup abnormalnih stanja koja povećavaju rizik, kako za kardiovaskularnu bolest (KVB), tako i za šećernu bolest tipa 2. Smjernice NCEP-ATP III također su istaknule središnju ulogu abdominalne pretilosti u razvoju tog sindroma.
Rastuća prevalencija sindroma ima važne zdravstvene implikacije. Svaka sastavnica metaboličkog sindroma predstavlja potvrđeni čimbenik rizika za KVB, no prisutnost mnogih komponenti rezultira većim rizikom nego zbroj rizika povezanih s pojedinačnim komponentama.
Dokazano je, primjerice, da su muškarci s istodobnom prisutnošću hiperin-zulinemije nakon gladovanja, s povišenim koncentracijama apolipoproteina B, te povišenim udjelom malih LDL-čestica imali 20 puta veći rizik razvijanja KVB tijekom petogodišnjeg razdoblja praćenja u studiji, nego muškarci bez tog skupa netradicionalnih biljega rizika. Usto, rizik za KVB povezan s tom aterogenom metaboličkom trojkom ostao je značajan čak i nakon prilagodbe za tradicionalne rizične čimbenike kao što su koncentracije LDL-kolesterola, triglicerida i HDL-kolesterola.
Procjena rizika uključuje listu bioloških parametara u kojoj važnu ulogu imaju lipidi, posebice trigliceridi i HDL-čestice. Tradicionalni čimbenici povezani s metaboličkim sindromom su pretilost, inzulinska rezistencija, hiperglikemija, dislipemija, hipertenzija i mikroalbuminurija.

Keywords

metabolički sindrom; dislipidemija; HDL-kolesterol

Hrčak ID:

20203

URI

https://hrcak.srce.hr/20203

Publication date:

18.2.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 3.923 *