Skip to the main content

Review article

BOG NASILJA U STAROM ZAVJETU. RAT I RATNE IDEOLOGIJE U STAROM ZAVJETU

Darko Tomašević ; Catholic Faculty of Theology, University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


Full text: croatian pdf 311 Kb

page 297-324

downloads: 3.358

cite


Abstract

Autor u svom radu obrađuje temu Boga nasilja u Starome zavjetu iz perspektive rata i ratnih ideologija, strukturalno se i sadržajno oslanjajući na djelo Susan Niditch War in the Hebrew Bible. A Study in the Ethics Violence. Započinje ideologijom herema kao žrtve prema kojoj se potpuno uništenje neprijatelja shvaća kao žrtvu Bogu kojom se priznaje da je on omogućio pobjedu. Budući da Bog traži ovakvu žrtvu, ratnici su oslobođeni odgovornosti. Nastavlja ideologijom herema kao Božje pravde koja odražava pokušaj da se na ubijanje gleda u svjetlu dobra i zla. Neprijatelja treba potpuno uništiti jer je grešnik – jer to zahtijeva Božja pravda. Izraelci su pritom tek sredstvo Božje pravde. Treća je navedena ideologija ona svećenička, vidljiva u Br 31, vrlo slična prethodnoj. Neprijatelja treba ubiti jer je zaslužio Božju osvetu i jer je nečist, a na životu se smije ostaviti samo ono što je čisto (djevice). Prema ovoj ideologiji, i ubijanje u ratu onečišćuje vojnike koji se naknadno moraju obredno očistiti. Biblija sadrži i junačku tradiciju rata koja glorificira ratnika, njegovu hrabrost, sposobnost, umijeće da bude pravi vođa. Ova tradicija gleda na rat kao na neku vrstu sportskog natjecanja prema strogo određenim pravilima (fair play). Ideologija „prijevare“ u ratu, naprotiv, ne poznaje nikakva pravila i njome se služe slabiji koji jedino „na prijevaru“ mogu doći do pobjede. Opravdanje ovakvog rata nalazi se u pravednom povodu i cilju. Moćni se „igrači“, naprotiv, služe ideologijom proračunatosti prema kojoj je također u ratu sve dopušteno. Za razliku od slabijih, koji ratuju da bi obranili svoje, moćni napadaju da bi osvojili tuđe (rat kao „biznis“), opravdavajući svoju agresiju Božjim „odobrenjem“. Autor navodi na kraju ideologiju ne sudjelovanja, prisutnu osobito kod proroka, prema kojoj nema potrebe da čovjek ide u rat jer pobjedu i spasenje ne daje čovjek nego Bog. Bog posebno voli bespomoćne koji se na njega oslanjaju jer im je on jedina pomoć. Sve ove ideologije korištene su u Starome zavjetu, ponekad i više njih u isto vrijeme. Autor zaključuje da je svim ideologijama, osim posljednje, isti cilj: opravdati rat i umanjiti ljudsku odgovornost. U svakom slučaju, stav prema ratu u Starom zavjetu jako je kompleksan te uključuje raznovrsnost, preklapanje i kontradikcije.

Keywords

Bog i nasilje; rat u Starome zavjetu; herem; ratne ideologije

Hrčak ID:

205880

URI

https://hrcak.srce.hr/205880

Publication date:

23.3.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 4.751 *