Original scientific paper

ČIMBENICI PROSTORNE ORGANIZACIJE KULTURNIH DJELATNOSTI: PRIMJER HRVATSKE

Laura ŠAKAJA

Abstract

Ovaj članak razvija one tendencije u kulturnoj geografiji
koje na elemente prostora gledaju kao na reprezentante
sociokultunih procesa i pojava. Osnovna je teza da se
povijesni, socijalni, geografski i drugi čimbenici koji djeluju
na prostorni raspored institucija (u danom slučaju kulturnih
institucija) reprezentiraju i prepoznaju u mreži tih institucija.
Čimbenici koji djeluju na prostornu organizaciju kulturnih
djelatnosti u članku se dovode u vezu s njihovim
reprezentantima (tj. rezultatima njihova djelovanja) u mreži
kulturnih ustanova. Na razvoj kulurne infrastrukture djeluju
tri skupine čimbenika: makrosocijalni čimbenici, mikrosocijal
ni čimbenici i elementi geografskog okružja. Makrosocijalni
čimbenici – u prvome redu institucija politike, a u nekim
razdobljima i institucija religije te ekonomske i tehnološke
mogućnosti društva – utječu na izgradnju kulturnih ustanova
i njihovih pojedinih vrsta. Mikrosocijalni čimbenici –
izobrazba, zaposlenost u pojedinim sektorima gospodarstva,
stanovanje u gradu ili selu, materijalne mogućnosti –
određuju način života stanovništva i utječu na kulturnu
infrastrukturu preko potrošnje kulturne robe. Geografsko
okružje, utječući na gustoću stanovništva ili na intenzitet
komunikacije, stvara uvjete i pretpostavke za razvoj kulturnih
centara. U članku se uz interpretacijski pristup, uvriježen u
kulturnoj geografiji, rabe i kvantitativne metode koje
omogućuju evidentiranje prostornih osobina kulturne mreže.
Digitalizacijom podataka i njihovim očitavanjem u programu
ArcView1 omogućeno je provođenje brojnih kartografskih
korelacija koje su pomogle da se odredi učinak pojedinih
čimbenika na mrežu kulturnih ustanova.

Keywords

Hrčak ID:

20715

URI

https://hrcak.srce.hr/20715

Publication date:

1.1.1998.

Article data in other languages: english german

Visits: 2.383 *