Original scientific paper
https://doi.org/10.15644/asc52/4/5
Površinska hrapavost staklenoionomernih cementa nakon primjene različitih tehnika poliranja
Ante Miličević
; Department of Pedodontics and Preventive Dentistry, School of Dental Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Kristina Goršeta
; Department of Pedodontics and Preventive Dentistry, School of Dental Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Raimond NV van Duinen
; Private Dental Clinic, Hague, Netherlands
Domagoj Glavina
; Department of Pedodontics and Preventive Dentistry, School of Dental Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Abstract
Staklenoionomerni cementi često se primjenjuju u kliničkoj praksi zbog niza pozitivnih svojstava – kemijskog vezivanja na tvrda zubna tkiva, otpuštanja fluorida, koeficijenta toplinske ekspanzije sličnih koeficijentu zuba, ne zahtijevaju potpuno suho radno polje, manje su volumetrijske kontrakcije te zadržavaju dobru stabilnost boje. Fizička svojstva mogu se poboljšati upotrebom vanjske energije kao što su ultrazvuk i toplina koji ujedno ubrzavaju kemijski proces stvrdnjivanja. Svrha: Željela se usporediti hrapavost površine staklenoionomernih cementa tretiranih grijanjem (engl. thermo-curing) i bez grijanja te ustanoviti koja je tehnika poliranja učinkovitija. Materijali i metode: Dva polirajuća sustava (volfram-karbidna svrdla i diskovi Sof-Lex) korištena su za dvije vrste staklenoionomernog cementa (Equia Fil i Ketac Molar Universal). Uzorci tretirani grijanjem polimerizirani su s pomoću polimerizacijske LED svjetiljke Bluephase 16i (Vivadent, Schaan Lihtenštajn), a uzorci bez grijanja ostavljeni su 10 minuta kako bi se kemijski polimerizirali. Prosječna hrapavost površine (Ra) izmjerena je profilometrom. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su za oba materijala najniže vrijednosti hrapavosti površine u kontrolnim skupinama s celuloidnom matricom. Pri primjeni materijala Equia Fil, uzorci tretirani grijanjem imali su niže vrijednosti prosječne hrapavosti površine (Ra) nakon poliranja diskovima Sof-Lex. Za uzorke materijala Ketac Molar Universala nisu zabilježene statistički značajne razlike (p > 0,05) između onih poliranih volfram-karbidnim svrdlima i diskovima Sof-Lex. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da najmanju hrapavost površine postižemo celuloidnom matricom (engl. mylar strip). Grijanjem materijala kod nekih vrsta staklenoionomernog
cementa može se postići bolja poliranost površine.
Keywords
staklenoionomerni cementi; površinska svojstva; adhezivnost; grijanje; stomatološko poliranje
Hrčak ID:
213564
URI
Publication date:
19.12.2018.
Visits: 1.972 *