Skip to the main content

Professional paper

Maligna bol u hitnoj medicini

IGOR MAŠALA ; Municipal Institute of Emergency Medicine, Zagreb, Croatia
MIRJANA LONČARIĆ-KATUŠIN ; Karlovac General Hospital, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Karlovac, Croatia
JOSIP ŽUNIĆ ; Karlovac General Hospital, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Karlovac, Croatia


Full text: croatian pdf 84 Kb

page 77-81

downloads: 440

cite


Abstract

Bol je potrebno liječiti prema prihvaćenim smjernicama, a cilj je našeg istraživanja bio utvrđivanje učestalosti i osobitosti intervencija u izvanbolničkoj hitnoj medicini (HMP) zbog liječenja maligne boli. Učinili smo retrospektivnu analizu prospektivne baze podataka Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.godine. U ispitivanje su uključeni bolesnici oboljeli od maligne bolesti, a razlog intervencija tima hitne medicinske pomoći bila je maligna bol. Analizirani su: demografski podatci (dob, spol), struktura ispitanika prema vrsti maligne bolesti (Međunarodna klasifikacija bolesti), vrijeme intervencije (noć/dan), vrijeme intervencije prema danu u tjednu, vrsta primijenjenog analgetika (neopioid, opioid, adjuvantni analgetik) i načinu unosa analgetika u organizam. Podatci su prikazani u tablicama, kategorijske i nominalne vrijednosti prikazane su odgovarajućim frekvencijama i udjelima. U promatranom razdoblju HMP Zagreb imao je 70 155 intervencija, a zbog maligne boli ih je bilo 516 (0,74 %): 265 (51 %) bolesnica 251 (49 %) bolesnika. Povećan udio starije dobne skupine uzrok je sve većeg broja novootkrivenih bolesnika s malignim bolestima. Tako distribucija bolesnika prema dobnim skupinama pokazuje da je najveći broj bolesnika bio između 60. i 80. godine života (335 ili 64,91 %). Između 50. i 60. godine života pomoć je zatražio dvostruko manji broj bolesnika - 85 (16,47 %). Prema MBK klasifi kaciji bolesti najčešći uzrok bolova zbog kojih su bolesnici zatražili pomoć HMP-a bile su zloćudne novotvorine probavnih organa (138, 26,74%), respiratornih i intratorakalnih organa (10,5, 20,34 %). Tijekom dana ekipa HMP-a obavila je 288 (55,81 %) intervencija, tijekom noći 228 (44,19 %) .Tijekom vikenda obavljeno je 178 (34,36 %) intervencija, a radnim danom 340 (65,64 %). Ove intervencije posljedica su specifične organizacije rada izvanbolničkih zdravstvenih djelatnosti. Neopioidni su analgetici kao prva stepenica u liječenju maligne boli primijenjeni su puta 303 (58,72 %), slabi opioidi 205 puta (39,74 %), a jaki opioidi 8 puta (1,55 %). Glavna prepreka za optimalno liječenje boli je neadekvatna procjena boli. Najčešća je bila intramuskularna primjena analgetika (483, 93,24 %), a potom intravenska (21, 4,05 %) i supkutana (10, 1,93 %). Zaključujemo da je neophodno potrebno educirati timove HMP-a s naglaskom na procjenu jačine boli ljestvicama za bol uz propisivanje analgetske terapije sukladno preporukama.

Keywords

bol; hitna medicina; maligna bol

Hrčak ID:

224663

URI

https://hrcak.srce.hr/224663

Publication date:

14.7.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 1.764 *