Review article
https://doi.org/10.21857/9xn31crwoy
PREGLED ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA POVIJESNE JEZGRE GRADA VARAŽDINA
Jere Drpić
; Novi Marof
Abstract
Jezgra grada Varaždina definira se kao prostor koji su do 19. st. omeđivali
gradski opkopi i fortifikacije, zajedno s prostorom utvrde Stari grad. Arheološka
istraživanja na ovom prostoru u radu je bilo moguće kronološki i prema intenzitetu
izvođenja podijeliti u tri glavna razdoblja. Razdoblje prije i tokom Drugog
svjetskog rata (Filićeva istraživanja), zatim razdoblje nakon Drugog svjetskog rata
te razdoblje nakon 1993. god. Prvo razdoblje karakterizira vrijeme samih početaka
iskopavanja (istraživanja) od 1938. god. do 1943. god. kada se na prostoru
utvrde Stari grad, pod vodstvom Krešimira Filića, odvijaju iskopavanja zbog
potrebe uređenja okoliša Starog grada. Sljedeće razdoblje, nakon Drugog svjetskog
rata je, mogli bismo reći, vrijeme stagnacije arheoloških istraživanja u gradu
te je obilježeno samo dvama većim arheološkim istraživanjima na prostoru
grada, i to; istraživanjem tzv. Brvnare na današnjem Franjevačkom trgu 1954.
god. i 1962./’63. god. sondiranjem u unutarnjem dvorištu utvrde Stari grad, pod
vodstvom B. Vikić iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Ostalo su bila tek manja
sondiranja utvrde, arhitektonskog karaktera 1970./’71. god. i sporadične zaštitne
intervencije kustosa Gradskog muzeja Varaždin na lokacijama unutar grada;
1966. god. Kukuljevićeva ul., a 1984. god. i na prostoru Varteksove robne kuće u
samom centru grada. U zadnjem razdoblju, od 1993. god., kada se događaju dva
veća zaštitna arheološka iskopavanja u gradu (Blažekova ul. i križanje Šenoine
ul. i Pavlinske ul.), dolazi do intenziviranja arheoloških nadzora i istraživanja, s
dobrom pratećom dokumentacijom. Tako su do danas dokumentirane ukupno
24 lokacije istražene unutar grada, dok se prostor unutar areala utvrde Stari grad
tokom ovog razdoblja istraživao u šest navrata. Također, tu su 2006. god. provedena
i sustavna arheološka istraživanja, kao dio međunarodnog projekta nazvanog
„Bastion“. Što se tiče konkretnih arheoloških podataka o gradu najviše su
donijela istraživanja provedena upravo u ranije spomenutom projektu kada se
došlo do podataka o sustavu fortifikacija oko Starog grada, ali i mnoštva nalaza
datiranih od 15. do 20. st. Na većini lokacija u gradu koje su dosada istraživane su
također pronađeni nalazi iz razdoblja kasnog srednjeg i novog vijeka, a na nekim
lokacijama u gradu su pronađeni i dijelovi arhitekture (drvene i kamene) koji
se mogu datirati u isti period, te fortifikacijski elementi grada - opkopi i zidovi.
Jedini ranije datirani nalaz, koji nam sugerira da su se možda nekakve aktivnosti
događale i u ranom srednjem vijeku u samom današnjem centru Varaždina, slučajni
je nalaz franačkog koplja s krilcima, kod Lančane kule Starog grada. Zasada na prostoru jezgre grada nisu otkriveni nikakvi pokretni, ni nepokretni arheološki
nalazi koji bi upućivali da se tu živjelo i prije srednjeg vijeka. Naravno, sve ovo
samo je prikaz trenutnog stanja arheološke istraženosti grada Varaždina, te je
podložno promjenama u budućnosti.
Keywords
arheološka istraživanja; povijesna jezgra; gradska arheologija; grad Varaždin.
Hrčak ID:
231079
URI
Publication date:
24.12.2019.
Visits: 2.142 *