Skip to the main content

Review article

Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: mogućnost kaznenog progona za djelo o kojem je već odlučeno u prekršajnom postupku

Igor Martinović ; Pravni fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska


Full text: croatian pdf 434 Kb

page 591-620

downloads: 1.759

cite


Abstract

U početnom dijelu rada analizira se poimanje načela ne bis in idem
u praksi Europskog suda za ljudska prava prije presude A. i B. protiv
Norveške, uz osobit osvrt na presude Maresti i Tomasović. Pojašnjavaju
se kriteriji Engel i Zolotuhin. Na temelju ispitivanja teorijske održivosti
kriterija Zolotuhin zaključuje se da je shvaćanje djela u toj odluci
(idem factum) ispravno. Potom se opisuje judikatura Suda o elementu
bis, pri čemu se naglašava da su jedno vrijeme postojala dva različita
smjera njegova tumačenja. U nastavku se analizira sama presuda A.
i B. protiv Norveške, a posebna se pozornost posvećuje kriteriju bliske
povezanosti u naravi i vremenu, koji se u radu testira kroz prizmu
hrvatskog pravnog sustava, sa zaključkom da je vođenje kaznenog postupka
nakon pravomoćne prekršajne osude za isto djelo načelno moguće.
U sljedećem se poglavlju daje osvrt na tzv. shvaćanje pro persona
načela ne bis in idem, koje je danas odbačeno. Prikazuju se osnovne
konture njemačkog prekršajnog postupka, a osobito mogućnost vođenja
kaznenog postupka nakon pravomoćnosti prekršajnog naloga. U
završnom dijelu rada analizira se domaća sudska praksa u tri različita
stadija nakon presude Maresti. Na samom se kraju daju smjernice za
postupanje de lege lata i prijedlozi de lege ferenda.

Keywords

ne bis in idem; A. i B. protiv Norveške; bliska veza u naravi i vremenu

Hrčak ID:

232779

URI

https://hrcak.srce.hr/232779

Publication date:

2.12.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 3.283 *