Skip to the main content

Original scientific paper

Mišoliki glodavci kao rezervoari leptospiroze

Roberta Čordaš ; Veterinarska ambulanta Ogulin d.o.o.
Vesna Mojčec Perko ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zrinka Štritof ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Suzana Hađina ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Iva Zečević ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Matko Perharić ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nenad Turk ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Milas ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Habuš ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josip Margaletić ; Faculty of Forestry of the University of Zagreb
Marko Vucelja ; Faculty of Forestry of the University of Zagreb
Marko Boljfetić ; Faculty of Forestry of the University of Zagreb


Full text: croatian pdf 355 Kb

downloads: 415

cite


Abstract

Leptospiroza je (re)emergentna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja i čovjeka uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. Epizootiologija ove bolesti usko je vezana uz različite životinjske vrste koje nose i izlučuju pojedine serovare leptospira u okoliš. Ipak, glavni su rezervoari leptospiroze glodavci koji nakon infekcije ne obolijevaju i ostaju doživotni kliconoše. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost infekcije u mišolikih glodavaca u endemijskim područjima leptospiroze u Republici Hrvatskoj. Metodom lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu pretraženi su bubrezi 186 mišolikih glodavaca, a specifičan odsječak DNK patogenih leptospira dokazan je u 20 pretraženih uzoraka, dajući nam prosječan stupanj kliconoštva od 10,75 %. Bakterije iz roda Leptospira utvrđene su u pet od sedam pretraživanih vrsta glodavaca i lokaliteta izlova, što potvrđuje ulogu mišolikih glodavaca u održavanju endemijskih žarišta leptospiroze. Najviši stupanj kliconoštva (30 %) utvrđen je na širem području Velike Gorice. Takav se rezultat može pokušati objasniti činjenicom da to područje pripada u sliv rijeke Save i da ima velik poplavni potencijal, a vlažna područja omogućuju dulji opstanak leptospira u okolišu. Potrebna su daljna longitudinalna istraživanja kako bi se ustvrdili biotički i abiotički čimbenici koji utječu na brojnost populacije mišolikih glodavaca te postotak inficiranosti leptospirama, odnosno kliconoštvo.

Keywords

Leptospira; mišoliki glodavci; lančana reakcija polimerazom

Hrčak ID:

238109

URI

https://hrcak.srce.hr/238109

Publication date:

30.3.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 1.534 *