Original scientific paper

https://doi.org/10.2478/cjf-2020-0009

USPOREDBA HISTOLOŠKE ANALIZE CRIJEVA VIJUNA, AMURA I SOMA, PRUŽA UVID U ADAPTIVNE KARAKTERISTIKE RIBA KOJE UDIŠU ZRAK

Longfei Huang ; College of Fisheries, Key Lab of Agricultural Animal Genetics, Breeding and Reproduction of Ministry of Education/Key Lab of Freshwater Animal Breeding, Ministry of Agriculture, Huazhong Agricultural University, Wuhan 437000, Hubei, People’s Republic of C
Lijuan Yang ; College of Fisheries, Key Lab of Agricultural Animal Genetics, Breeding and Reproduction of Ministry of Education/Key Lab of Freshwater Animal Breeding, Ministry of Agriculture, Huazhong Agricultural University, Wuhan 437000, Hubei, People’s Republic of C
Jianfang Liu ; Lishui University, Lishui 323000, Zhejiang, People’s Republic of China
Xiaojuan Cao ; College of Fisheries, Key Lab of Agricultural Animal Genetics, Breeding and Reproduction of Ministry of Education/Key Lab of Freshwater Animal Breeding, Ministry of Agriculture, Huazhong Agricultural University, Wuhan 437000, Hubei, People’s Republic of C

Abstract

Općenito je prihvaćeno da su pomoćni dišni organi riba u više navrata samostalno evoluirali pri prilagođavanju slatkovodnim staništima i vodenoj hipoksiji. Vjeruje se da je organ za udisanje zraka kod riba strukturno modificiran kako bi nadopunio respiraciju. U ovom istraživanju prezentirani su intuitivni dokazi detaljne strukturne modifikacije crijeva i organa za udisanje zraka kod muljnog vijuna (Misgurnus anguillicaudatus), uspoređujući ih amurom (Ctenopharyngodon idellus) i žutim somom (Pelteobagrus fulvidraco). izravno dobiveni histološkom i morfometrijskom metodom. Kod muljnog vijuna očitovala se naglo smanjena visina nabora sluznice i debljina mišićnog sloja od prednjeg do stražnjeg dijela crijeva. U usporedbi sa amurom i žutim somom, vijun je imao i najmanji omjer visine nabora sluznice/debljine mišićnog sloja i polumjera crijeva u stražnjem dijelu crijevu. To sugerira da je moguće stražnji dio crijeva lokacija na kojoj vijun udiše zrak. Nadalje, gustoća kapilara (0,46 ± 0,05 μm-2) u zadnjem crijevu vijuna bila je značajno viša od amura i žutog soma. Također, difuzijska udaljenost zračno-krvne barijere (1,34 ± 0,04 μm) u stražnjem crijevu vijuna bila je značajno manja od one u druge dvije vrste riba. Ukratko, karakteristike poput visoke prokrvljenosti, kratke udaljenosti difuzije zračno-krvne barijere, prorijeđenosti i spljoštenosti, učinile su stražnji dio crijeva savršenom lokacijom za udisanje zraka istraživane vrste vijuna.

Keywords

udisanje zraka; crijevne strukture; Misgurnus anguillicaudatus; Ctenopharyngodon idellus; Pelteobagrus fulvidraco

Hrčak ID:

238496

URI

https://hrcak.srce.hr/238496

Publication date:

1.6.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 1.106 *