Case report
https://doi.org/10.3935/zpfz.70.5.05
Prikaz knjige: Branko Smerdel, “Ustavno uređenje Europske Hrvatske”, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, srpanj 2020.
Arsen Bačić
; Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Croatia
Abstract
Sedam godina nakon prvog izdanja knjige Ustavno uređenje europske Hrvatske (2013.) profesor Branko Smerdel publicirao je i drugo izdanje ove temeljne knjige ustavnog prava u Hrvatskoj nakon njezina osamostaljenja. Potaknut uvjerenjem o mogućnostima “europske Hrvatske”, koje su se širom otvorile nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, profesor Smerdel je tada, na krilima “ustavne vjere”, objavio knjigu koja je, za autora ovoga prikaza, od prvog trenutka bila puno više od pukog formalnog udžbenika ustavnog prava. Prema našem skromnom mišljenju, knjige iz ustavnoga prava, pa makar one bile i udžbenici, uvijek trebaju biti puno više od puke konstrukcije državnopravne dogmatike, oblikovanja elementarne političke gramatike te popune arsenala potpornim političkim praktikablima u vidu postojećih ili projektiranih institucija etatističkog poretka. Iako je u predgovoru prvog izdanja na nekoliko mjesta isticao da je riječ o “udžbeniku”, a ne o “traktatu s ambicijama sustava”, ipak je dugovječnijim čitateljima ovog autora lako pronaći, pročitati, protumačiti poruku da ova zemlja itekako treba ne samo udžbenik ustavnog prava demokratske države za XXI. stoljeće,već i jednu jasnu i čvrsto artikuliranu poziciju prema državnopravnom poretku kojemu je najvažnija zadaća utemeljenje društvenog života na “vladavini prava i poštovanju ljudskih sloboda i prava”. A da je upravo to od samog početka slutio i autor, svjedoče nam konture i poruke novog izdanja, u kojem u predgovoru profesor Smerdel piše da je njegova knjiga (udžbenik) ne samo bila i ostala “teoretska osnova” djelovanja hrvatskih pravnika i studenata, već i njihov zbiljski instrument “borbe za pravo”u suvremenoj Hrvatskoj. Ali ne samo njih! Jer, ova zemlja koja se– “i dalje uporno bori za očuvanje ustavnog poretka i ustavnih postignuća, demokratskog ustavnog poretka za koji se opredijelila prilikom uspostave samostalne države i donošenja prvog Ustava 1990. godine”, doista treba i ne može bez drugih aktera koji su voljni i sposobni za dugoročno duboko oranje na planu oživotvorenja ustavnih vrednota: slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanja prava čovjeka,nepovredivosti vlasništva, očuvanja prirode i čovjekova okoliša, vladavine prava i demokratskog višestranačkog sustava (čl. 3. Ustava RH). Naime, upravo nam potreba za ostvarivanjem ustavnih vrednota pokazuje svekoliku potrebu za ustavnom teorijom. Ustavna teorija može nam objasniti zašto je poželjnije imati jednu, a ne drugu instituciju, npr. instituciju poput ustavnog sudstva, kojoj je zadaća upravo tražiti i afirmirati vrednote, činiti izbor na tome planu. Ono što je od početka u primarnom fokusu teorije i znanosti jest upravo debata i iluminacija vrijednosnih izbora koji se čine u interpretaciji Ustava.
Keywords
ustavno pravo; udžbenik; monografija; Republika Hrvatska; Europska unija
Hrčak ID:
247319
URI
Publication date:
24.11.2020.
Visits: 3.885 *