Original scientific paper

https://doi.org/10.33254/piaz.37.5

Dvije tisuće godina okolišnih promjena na području središnje Hrvatske – vegetacija, požari i hidrologija utjecani klimatskim prilikama i ljudskim pritiskom

Dario Hruševar orcid.org/0000-0002-8776-9685 ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Koraljka Bakrač orcid.org/0000-0002-2520-411X ; Croatian Geological Survey, Zagreb, Croatia
Slobodan Miko orcid.org/0000-0001-9191-610X ; Croatian Geological Survey, Zagreb, Croatia
Nikolina Ilijanić orcid.org/0000-0002-8401-7226 ; Croatian Geological Survey, Zagreb, Croatia
Ozren Hasan orcid.org/0000-0003-1542-9814 ; Croatian Geological Survey, Zagreb, Croatia
Mirna Mamić ; Teaching Institute of Public Health, Split-Dalmatia County, Split, Croatia
Tatjana Puljak orcid.org/0000-0002-4988-8333 ; Teaching Institute of Public Health, Split-Dalmatia County, Split, Croatia
Anita Vucić ; Institute of Public Health, Zadar, Croatia
Katarina Husnjak Malovec orcid.org/0000-0002-7618-2694 ; Public institution “Nature Park Žumberak-Samobor mountains”, Samobor, Croatia
Martina Weber ; Division of Structural and Functional Botany, Department of Botany and Biodiversity Research, Univerity of Vienna, Vienna, Austria
Božena Mitić orcid.org/0000-0002-0589-4248 ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tsućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave-bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposlijetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.

Keywords

Balkan; palinologija; cret; srednjovjekovna klimatska anomalija; malo ledeno doba; antika; srednji vijek, novi vijek

Hrčak ID:

247810

URI

https://hrcak.srce.hr/247810

Publication date:

14.12.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 2.427 *