Agriculture, Vol. 27 No. 1, 2021.
Review article
https://doi.org/10.18047/poljo.27.1.6
Biološki agensi za suzbijanje grinje Varroa destructor, parazita medonosne pčele (Apis mellifera)
Marin Kovačić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Ankica Sarajlić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Zlatko Puškadija
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Gabriella Kanižai Šarić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Žiga Laznik
; University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
Ivana Jakovljević
; Croatian Agency for Agriculture and Food, Plant Protection Center,Kralja Zvonimira 14 a, 21000 Solin, Croatia
Emilija Raspudić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Ivana Majić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Abstract
Medonosna pčela (Apis mellifera) izrazito je osjetljiva na varoozu, koju izaziva grinja Varroa destructor. Ako se ne zaštite od varooze, pčelinje zajednice u pravilu propadaju nakon jedne do tri godine. Zaštita pčelinjih zajednica kemijskim sredstvima sve je manje učinkovita zbog rezistentnosti grinja i nepoželjna je zbog zaostajanja aktivnih tvari u pčelinjim proizvodima. Cilj rada je pregledom literature istražiti potencijal te prednosti i nedostatke primjene bioloških agensa u suzbijanju varoe. Prikazani su biološki aspekti grinje Varroa destructor u interakciji sa pčelom kao domaćinom i bioagensima te utjecaj fizikalnih uvjeta u košnici na učinkovitost bioagensa. Posljednja se dva desetljeća u suzbijanju varoe i sličnih organizama istražuju korisni člankonšci, entomopatogene nematode, entomopatogene gljive i bakterije. S obzirom na visoku učinkovitost u suzbijanju varoe i sigurnost za pčele, entomopatogene gljive iz rodova Metarhizium i Beauveria, entomopatogene bakterije Bacillus thuringiensis te simbiotske bakterije entomopatogenih nematoda potencijalni su bioagensi. U budućim istraživanjima treba standardizirati metode ocjene djelovanja bioagensa na varou i pčelinju zajednicu i tehnološki prilagoditi potencijalne bioagense fizikalnim uvjetima u košnici, uzimajući u obzir sigurnost pčela, pčelara i kvalitetu meda.
Keywords
varooza; korisni člankonošci; entomopatogeni organizmi; Metarhizium; Beauveria; Bacillus
Hrčak ID:
258153
URI
Publication date:
1.6.2021.
Visits: 2.194 *