Review article

Izazovi migracija za europsku demokraciju

Pavo Barišić orcid.org/0000-0002-2731-1488 ; University of Zagreb - Faculty of Croatian Studies

Abstract

Pitanje migracija postalo je prvorazredan politički problem. U tom svjetlu mogu
se promatrati izazovi koji se pojavljuju danas pred liberalnom demokracijom, poglavito u
Europi. Mogu se slične pojave demokratskih prijepora zamijetiti u Americi. Nedemokratske zemlje imaju drukčiju situaciju. Ne moraju se na isti način nositi s otporima javnoga
mnijenja. Stoga migracije nameću nova prestrojavanja u demokratskoj politici i zasjenjuju neke starije političke podjele i napetosti.
Ovaj članak razmatra ključne političke promjene paradigmi koje potiču i otvaraju migracije u demokratski uređenim društvima u Europi. Polazi od činjenice da je
Europa postala najveće utočište migranata u svijetu. S 10,4 % migranata trostruko nadmašuje svjetski prosjek od 3,5% migranata. Svaki treći migrant živi u Europi, a od 1990.
do 2017. udio migranata sa 6,8% povećao se na 10,4 %. Prikazuje se, nadalje, utjecaj
globalizacije na povećanje ekonomskih migracija. Od 2010. politika u Europi napušta do
tada poželjni model multikulturalizma i okreće se pojmu interkulturalnosti. U kratkom
razdoblju doživjele su uzlet političke stranke koje su se služile antiimigrantskim stavovima. Članak donosi osvrte posebice na stanje u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj te u sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi.
Poruka je građana da su migracije preozbiljno i nadasve zapaljivo političko pitanje te da se antiimigrantsko raspoloženje u europskim društvima politički radikaliziralo. U taj prostor snažno su zakoračile i iskoristile ga ponajviše političke snage koje zagovaraju radikalnija rješenja. Ni stranke tzv. „mainstream“ orijentacije ne podcjenjuju i ne
ignoriraju više pitanje ilegalnih migracija. Ono sve više ulazi i u obvezni korpus njihovih
programa. Naposljetku, pitanje migracija nametnulo se kao jedan od ključnih izazovakoji će imati utjecaja na budućnost europskoga ujedinjenja. Ako ga politika uspješno
uredi i riješi, može se očekivati novi zamah napretka. No, ako ga ignorira, prijeti novim
krizama i prijeporima.
Zaključno se ocrtava odgovor na pitanje zašto su migracije - kako dolazne, tako
i odlazne - izazovne za demokraciju. U prvom redu zato što se izazivaju promjene u identitetu puka ili demosa, političke zajednice. A za demokraciju to je vrhovni nositelj vlasti.
To je glavni razlog zašto su građani iznimno osjetljivi prema nesagledivim migracijskim
promjenama. Jer njima se utječe na vrijednosni sustav političke zajednice.

Keywords

migracije; demokracija; Europa; političke stranke; multikulturalizam; interkulturalnost.

Hrčak ID:

259918

URI

https://hrcak.srce.hr/259918

Publication date:

1.7.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 992 *