Skip to the main content

Review article

Ribarstvo na prostorima Republike Hrvatske do 16. stoljeća

Petar Džaja ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Severin ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Mia Ćurković
Magdalena Palić ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Emil Gjurčević ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 720 Kb

downloads: 340

cite


Abstract

Smatra se da se na našim prostorima ljudi bave ribolovom od neolitika, to jest od mlađeg kamenog
doba. Uz rijeke i jezera podizali su se samostani i manastiri kako bi se opskrbili ribom za post, ali i za uobičajenu prehranu. Prvi podaci o povlaštenom ribolovu potječu iz VI. st. iz Istre, kad je u Limskom zaljevu postojalo ribolovište porečkog biskupa. Poslije je cijela zapadna obala Istre bila podijeljena na ribolovišta koja su odgovarala kopnenim posjedima. Prema povijesnim podacima iskorištavanje Tarske vale u sezonskom zatvaranju ribe počinje 983. g., a Sečovljanske vale 1173. godine. Hrvatsko se ribarstvo prvi put spominje 995. g. u darovnici u kojoj je zadarsko plemstvo, u vrijeme priora Madija (986. – 999.), benediktinskomu samostanu sv. Krševana u Zadru darovalo ribarske pošte pored otoka Molata i u zaljevu Telašćici na Dugom otoku.

Keywords

povijest; ribolov; zakonski propisi

Hrčak ID:

263644

URI

https://hrcak.srce.hr/263644

Publication date:

1.6.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 1.162 *