Skip to the main content

Review article

Profilaksa kalijevim jodidom nuklearne nesreće

Zdenko Franić


Full text: croatian pdf 109 Kb

page 223-233

downloads: 1.557

cite

Full text: english pdf 109 Kb

page 223-233

downloads: 1.114

cite


Abstract

Zbog velike hlapljivosti, te stoga potencijalno vrlo brzog širenja kroz okoliš, u akutnoj fazi nesreće nekog nuklearnog postrojenja primarnu opasnost glede izlaganja radioaktivnom oblaku znače radioaktivni izotopi joda. Kritičan organ za jod je štitnjača. Brojna istraživanja o zaštiti štitnjače od kontaminacije radioaktivnim izotopima joda suglasna su da je učinkoviti način zaštite štitnjače unos stabilnog joda u organizam, obično u obliku tableta kalijeva jodida (KI). No, ta zaštitna mjera mora biti pravodobno provedena, inače ima suprotne učinke. Preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju jest da se profilaksi kalijevim jodidom pristupa ako se procijeni da bi doza koju štitnjača primi zbog izlaganja radioaktivnim izotopima joda mogla premašiti 100 mGy. U radu je dan pregled dosadašnjih spoznaja o učinkovitosti zaštite štitnjače kalijevim jodidom. Ove su pak informacije potrebne za iniciranje rasprave i donošenje odluke o programu KI profilakse u Hrvatskoj u slučaju kriznoga stanja glede nuklearne sigurnosti. Ako Hrvatska prihvati takav program, potrebno je razviti najučinkovitiji način uskladištenja, raspodjele ili preventivne raspodjele KI.

Keywords

131I; kalijev jodid; pripravnost u kriznim stanjima; nuklearne nesreće profilaksa; štitnjača; unos stabilnog joda

Hrčak ID:

2764

URI

https://hrcak.srce.hr/2764

Publication date:

9.9.1999.

Article data in other languages: english

Visits: 4.686 *