Original scientific paper

Ekološka etika — razvoj, mogućnosti, ograničenja

Tomislav Markus ; Croatian Institute of History, Zagreb

Abstract

Autor daje pregled osnovnih ideja i koncepcija poznatijih ekoloških etičara s anglofonog područja zadnja tri desetljeća. Ekološka etika potječe iz rane kritike industrijske ekspanzije u Sjevernoj Americi, posebno u djelima H. D. Thoreaua, J. Muira i A. Leopolda, ali u akademskim se krugovima širi zadnjih desetljeća kao jedna od mnogih reagiranja na rastuću ekološku krizu. Izneseni su stavovi značajnih ekoloških etičara, poput Bairda Callicotta, Holmesa Rolstona, Erica Katza, Andrewa Lighta, Robina Attfielda, te kratki podaci o drugim piscima, koji su bliski tematici ekološke etike. U komentaru autor ističe da su ekološki etičari dali vrijednu kritiku ekološke destruktivnosti modernog društva i antropocentričkih tendencija u zapadnoj (moralnoj) filozofiji, ukazali na mnoge ideološke neodrživosti u odnosu čovjeka prema ne–ljudskom svijetu, kritizirali kon¬zumizam i druga ekološki destruktivna ponašanja, založili se za prihvaćanje osobne odgovornosti itd. Osnovni je nedostatak njihovih radova odbijanje da prihvate radikalniju kritiku tehničke civilizacije, odnosno pokušaj da se ekološka etika upotrijebi za bolje funkcioniranje urbano¬indus¬trijskih društava u kojima dominira instrumentalizam, antropocentrizam i konzumizam. Drugi je osnovni nedostatak idealistički pristup, koji precjenjuje značaj moralnih ideja i podcjenjuje materijalni položaj antropogenog čimbenika – demografsku i tehničku ekspanziju, urbanizaciju, proizvodnju, potrošnju – kao glavne razloge ekološke destrukcije. Preveliko isticanje idejnih čimbenika, poput »socijalne pravde« i »nejednakosti«, pogodno je za opravdanje tehničke civilizacije.

Keywords

ekološka etika; antropocentrizam; ekocentrizam; idealizam; tehnička civilizacija

Hrčak ID:

29016

URI

https://hrcak.srce.hr/29016

Publication date:

15.3.2004.

Article data in other languages: english german

Visits: 6.135 *