Skip to the main content

Professional paper

https://doi.org/10.24141/1/9/1/10

Kserostomija kao javnozdravstveni problem

Ivana Jurčić Čulina ; University of Applied Health Sciences, Zagreb


Full text: croatian pdf 209 Kb

page 96-101

downloads: 470

cite

Full text: english pdf 209 Kb

page 96-101

downloads: 170

cite


Abstract

Statistički podaci razvijenih zemalja evidentno ukazuju da broj starijih osoba u strukturi opće populacije raste i da se starosna dob stanovništva povećava te da ljudi žive dulje. Produljenjem životnog vijeka povećava se učestalost kroničnih bolesti i primjene različitih lijekova, što utječe na zdravlje usne šupljine i opće zdravlje. Brojna istraživanja pokazuju porast prevalencije kserostomije među starijom populacijom pa možemo govoriti o kserostomiji kao javnozdravstvenom problemu. Jedan je od najčešćih i najneugodnijih oralnih simptoma suhoća
usta ili kserostomija. Kserostomiju treba razlikovati od hiposalivacije, jer suhoća usta ne znači nužno i smanjeno lučenje sline. Razliku između kserostomije i hiposalivacije moguće je objektivno utvrditi mjerenjem količine ukupne nestimulirane sline sijalometrijskim testom. Kserostomija je najčešće posljedica disfunkcije žlijezda slinovnica, ali može biti povezana s raznim sustavnim
bolestima, bolestima centralnog i perifernog živčanog sustava, uporabom lijekova, autoimunim bolestima, zračenjem u području glave i vrata, kemoterapijom, psihičkim stanjima, infektivnim bolestima i dr. Histološke promjene u žlijezdama slinovnicama koje se očituju povećanim stvaranjem vezivnog tkiva, odlaganjem masti i smanjenjem broja acinusa koji stvaraju primarnu slinu
također mogu biti uzrok nastanka kserostomije, koja je u tom slučaju posljedica promjena povezanih sa starenjem. Oralni su simptomi koji upućuju na kserostomiju: suhoća usne šupljine i ždrijela, osjećaj žeđi, zadržavanje hrane na zubima i sluznici usne šupljine, poteškoće u govoru, žvakanju i gutanju, poteškoće pri nošenju nadomjestaka, zadah iz usta, hipogeuzija i/ili disgeuzija, pekuće i/ili bolne senzacije sluznice usne šupljine. Kserostomija povećava rizik za nastanak zubnog karijesa, zubnih erozija, parodontalnih bolesti, oralnih infekcija i upala žlijezda slinovnica. Dijagnostika bolesti žlijezda slinovnica započinje inspekcijom i uzimanjem detaljne anamneze. Kvantitativnom se metodom sijalometrijom sakuplja slina i odmah utvrđuje stupanj disfunkcije žlijezde te potvrđuje hiposalivacija ili kserostomija. Ovisno o uzroku kserostomije i stupnju oštećenja žlijezda slinovnica razlikujemo tri vrste pristupa u liječenju: etiološki pristup, metoda stimulacije lučenja sline i simptomatsko-palijativni pristup liječenja suhih usta. Cilj ovog je rada ukazati na potrebu edukacije zdravstvenih radnika svih smjerova u svrhu interdisciplinarne suradnje radi kvalitetnijeg, bržeg i efikasnijeg rješavanja problema suhih usta kao javnozdravstvenog problema, kao i poticanja na zdravstvenu izobrazbu pacijenata koja, prema odrednicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), predstavlja prvi i najvažniji korak prevencije oralnih bolesti

Keywords

kserostomija kao javnozdravstveni problem; suha usta; hiposalivacija; slina; etiologija kserostomije; liječenje kserostomije; dijagnostika kserostomije; oralne manifestacije kserostomije; prevencija kserostomije

Hrčak ID:

296166

URI

https://hrcak.srce.hr/296166

Publication date:

22.3.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 1.290 *