Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.24869/spsih.2023.3

Samoozljeđivanje i suicidalnost srednjoškolaca prije i tijekom pandemije COVID-19

Ines Rezo Bagarić ; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, Hrvatska
Nika Sušac ; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, Hrvatska
Linda Rajhvajn Bulat ; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, Hrvatska


Full text: croatian pdf 220 Kb

page 3-29

downloads: 652

cite

Full text: english pdf 220 Kb

page 3-29

downloads: 176

cite


Abstract

Ciljevi istraživanja bili su usporediti pojavnost samoozljeđivanja i suicidalnih misli na uzorku srednjoškolaca Grada
Zagreba 2016. i 2021. godine te istražiti prediktore samoozljeđivanja i suicidalnih misli kod srednjoškolaca. U
istraživanju su sudjelovali učenici 1. razreda zagrebačkih srednjih škola, pri čemu je 2016. godine sudjelovalo 269,
a 2021. godine 353 učenika. U oba uzorka najzastupljeniji su bili učenici koji pohađaju gimnazije, prosječne dobi
15 godina, s podjednako djevojaka i mladića. Ukupno gledajući, rezultati ukazuju na dvostruko veću pojavnost
samoozljeđivanja kod zagrebačkih srednjoškolaca u usporedbi 2016. (17,0 %) i 2021. godine (29,1 %). Kod suicidalnih
misli nisu nađene značajne razlike, iako je udio sudionika koji su iskazali da su barem jednom razmišljali o suicidu
bio visok (2016. 27,7 %, a 2021. 24,8 %). Međutim, djevojke iskazuju otprilike dvostruko više samoozljeđivanja (2021.
38,2 %) i suicidalnih misli (34,2 %) od mladića (2021. 19,9 % samoozljeđivanja i 15,8 % suicidalnih misli). Mladi
koji procjenjuju da njihove obitelji imaju manje novaca od drugih iskazuju najviše samoozljeđivanja i suicidalnih
misli. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza ukazuju da odabrani skupovi prediktora objašnjavaju izrazito
visoke postotke varijance i samoozljeđivanja (43,6 %) i suicidalnih misli (41,9 %). Značajni čimbenici za obje vrste
autoagresivnih pokazatelja su manje izražavanja topline od roditelja i više odbijanja te nekonstruktivni načini
suočavanja sa stresom, kao i lošije samopoimanje u određenom aspektu.

Keywords

Samoozljeđivanje; Suicidalne misli; Adolescencija; Pandemija COVID-19

Hrčak ID:

304500

URI

https://hrcak.srce.hr/304500

Publication date:

21.6.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 1.503 *