Colloquium Marulianum XXXIV
Marko Marulić i hrvatska renesansa
Split, 21–23. travnja 2024.
Travanj je zahvatio Split s pregršt događanja, a jedno od njih je, vjerno kao i svake godine, manifestacija „Marulićevi dani” kojom je obilježena petstota obljetnica Marulićeve smrti. Ove je godine u okviru manifestacije održan trideset četvrti Colloquium Marulianum, prvi put u prostorima Sveučilišta u Splitu. Kako bi obljetnica imala svečaniji ton, pobrinuli su se Književni krug Split – Marulianum, Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Na znanstvenom skupu Colloquium Marulianum bilo je petnaest pojedinačnih i tri grupna izlaganja prezentirana u četiri sekcije. Ovogodišnji su domaćini priredili trinaestu kroatističku i petnaestu latinističku radionicu za studente iz Rijeke, Zadra i Zagreba. Na svečanom su otvaranju prigodni govor održali Josip Vrandečić, Kažimir Hraste i Hrvojka Mihanović-Salopek, a zatim je Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Splitu Silvije Bombardelli obogatio cijelo događanje glazbenim programom. Nakon toga, uslijedila je dodjela nagrada Dana hrvatske knjige: Judita, Davidias i Slavić, a zatim su suvremeni pjesnici pročitali svoje pjesme posvećene Marku Maruliću i splitskom renesansnom književnom krugu. Osim navedenoga, u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu bila je predstavljena Davidijada u engleskom prijevodu Edwarda Mulhollanda, profesora na Benediktinskom fakultetu u Kansasu. Uvodni je dan manifestacije zaključen polaganjem lovor-vijenca na spomenik oca hrvatske književnosti i svetom misom u crkvi sv. Frane.
Prvu sekciju znanstvenog skupa započeo je Ivan Lupić, profesor na Sveučilištu u Rijeci, izlaganjem Marulićev biograf Božićević i njegov zbornik latinskog pjesništva u kojem se osvrće na rukopis iz šesnaestog stoljeća koji sadrži latinski opus Frane Božićevića. Lupić opovrgava starije mišljenje da je rukopis Božićevićev autograf, ali razmatra i sastav zbornika i okruženje u kojem je nastao. Željko Radić, profesor na Sveučilištu u Splitu, u izlaganju Pravo i pravna kultura u Marulićevo doba prikazuje razvoj prava u Marulićevo vrijeme na prostoru Europe te preispituje odnos općeg i kanonskog prava u pravnoj djelatnosti grada Splita. Robert Leljak, viši arhivist u Državnom arhivu u Zadru, izlaganjem Spisi obitelji Marulić u fondu općine Split Državnog arhiva u Zadru predstavio je spis u kojem se spominje Marulićevo rodoslovno stablo i alegaciju u korist Marulićeve nevjeste Jelene Cindro. Leljak je također analizirao tekst i sadržaj primjerka Marulićeve oporuke sačuvane među spisima kneza Marka Antonija da Canala. Josip Vrandečić, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu, u izlaganju Marulićev „mili školski drug” Marko Prodić i njegov rod, iznio je biografske podatke o don Marku Prodiću čijoj su obitelji pripadala dvojica znamenitih Bračana, don Bernardin Prodić i Vicko Prodić, te je istaknuo ulogu obitelji Prodić u osnivanju i obrani naselja Pučišća. Prvu je sekciju zaokružio Radoslav Bužančić izlaganjem Palače Marka Marulića u okviru ranorenesansne arhitekture Splita XV. st. Bužančić je iznio informacije o Marulićevim palačama i o onima koje se vežu uz Marulićevo ime.
Drugu je sekciju otvorio Neven Jovanović, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu, izlaganjem pod nazivom MS Gesuitico 522 i nepoznata povijest Marulićeva repertorija. Jovanović je predstavio Marulićev autograf Repertorija, povijest njegova nastanka, fizička obilježja kao i njegovu namjenu. Mladen Parlov, profesor sa Sveučilišta u Splitu, izlagao je pod naslovom Porijeklo Marulićeva učenja o laži i pretvaranju te je nastojao pokazati utjecaj crkvenih otaca na Marulića i razliku između pretvaranja i laži, koje je Marulić preuzeo od fra Angela Carlettija iz Chiavassa, a zbog čega se Marulićevo djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum našlo na popisu zabranjenih knjiga. Ivan Bodrožić, redoviti profesor na Sveučilištu u Splitu, i Maja Rončević, studentica treće godine doktorskog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, priredili su izlaganje Utjecaj svetog Jeronima na Marulićevo poimanje asketskog života u Instituciji, ističući tri razine utjecaja: jeronimski tekstovi iz pisama koji govore o askezi, zatim Jeronimova hagiografska djela i tekstovi koji su pripisani Jeronimu. Drugu je sekciju završio Goran Kardum, profesor Sveučilišta u Splitu, izlaganjem Psichiologia: Marulić i hipoteze o nastanku discipline o duši, u kojem je pokušao objasniti značenje pojma psihologija kod Marulića te kako psihologija ima korijene još u razdoblju reformacije.
Treća je sekcija započela izlaganjem profesorice Hester Schadee s engleskog Sveučilišta Exeter pod nazivom Centriranje periferije: protuhabsburški Dialogus Sylla Trankvila Andreisa. Profesorica Schadee ukazuje na nedovoljnu proučavanost Andreisa na primjeru njegova djela Dialogus Sylla te ističe i osobe koje su sudjelovale u nastanku djela, kao i autorovu protuhabsburšku orijentiranost. Monique O’Connell, profesorica na američkom Sveučilištu Wake Forest, u izlaganju Osobno iskustvo i politika u mletačkom imperijalnom humanizmu govorila je o humanističkim piscima Paolu Morosiniju i Antoniju Vinciguerriju te o načinu na koji su obrazložili širenje Venecije na istočnom Jadranu. Aleksander Sroczyński sa Sveučilišta u Varšavi, s temom Dalmatinski stil recepcije? Jedan rani čitatelj knjige Petri Mocenici imperatoris gesta Koriolana Cipika, analizira rukopisne bilješke prvog izdanja spomenute knjige i smješta ih u kontekst širenja mletačkog teritorija. Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest izlaganjem Hrvatske zemlje u renesansnim astrološkim predviđanjima i astronomskim proučavanjima objasnio je važnost astronomije u renesansi te spomenuo tadašnje znamenite astrologe Alberta Brudzewskog i Andreasa Perlacha i njihova predviđanja astronomskih pojava koje se odnose na hrvatske zemlje. Sekciju je završio Luka Špoljarić sa Sveučilišta u Zagrebu izlaganjem Francesco Negri o povijesti svoje obitelji, u kojem je opovrgao Negrijev prikaz vlastite obitelji koji je opisao u djelu Nigri Genetliacon.
Posljednju je sekciju otvorio Jeroen De Keyser sa Sveučilišta u Torinu izlaganjem Davidijada Marka Marulića i njezine prethodnice pri čemu je ukazao na Marulićevu upotrebu suvremenih novolatinskih djela za pisanje Davidijade. Tomislav Bogdan, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu, i Bratislav Lučin, dugogodišnji voditelj centra Marulianum, u izlaganju Nepoznati tekstovi kotorskog humanista Bernarda Pime predstavili su tri nepoznata teksta Bernarda Pime, dvije pjesme i jedno pismo. Francisco Javier Juez Gálvez, profesor sa Sveučilišta u Madridu, u izlaganju Različita stanja Rusićeva Breve compendium nationis gloriosae totius linguae Illyricae proučava razlike između izdanja djela Breve compendium hrvatskog latinista Martina Rusića koji se čuvaju u Hrvatskoj i primjerka koji se čuva u Kaliforniji. Znanstveni su dio skupa završili Andrew Laird, profesor na američkom Sveučilištu Brown, i Petra Matović sa Sveučilišta u Zagrebu, izlaganjem Karakter latinskog humanizma Vinka Palentina: izvori u djelu De jure et justitia belli contra Indos, donoseći temeljit popis i taksonomiju izvora koje je autor citirao u latinskoj i vernakularnoj verziji svog djela.
I ove su godine bile organizirane tekstološke radionice za studente. Kroatističku su radionicu vodile Sanja Vulić i Ružica Pšihistal pod nazivom Marulićeva Judita – neiscrpno vrelo novih promišljanja, pri čemu su studenti iz Rijeke, Splita, Zadra i Zagreba mogli razmatrati jezične realizacije u Marulićevoj Juditi i pokušati je interpretirati na različite načine. U isto su vrijeme Dajana Ćosić i Petar Soldo održali latinističku radionicu Što se krije na marginama Marulićevih knjiga? u kojoj su se studenti iz Zadra i Zagreba upoznali s programom Transkribus na primjerima Marulićevih rubnih bilješki u njegovom primjerku priručnika De ortographia Giovannija Tortellija.
Organizatori znanstvenog skupa Colloquium Marulianum XXXIV zahvalili su izlagačima, profesoricama i profesorima koji su u Split došli s različitih europskih, pa čak i američkih sveučilišta i svima prisutnima među kojima su bili i studenti Odsjeka za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zagrebu. Time je vrlo lijepo i svečano zaokružena još jedna proslava petstote obljetnice Marulićeve smrti.
Grgur Gržetić, Ružarijo Lukas