Original scientific paper
NEŠTO KULTUROLOŠKIH RAZMIŠLJANJA O REGIONALIZMU U HRVATSKOJ I EUROPI
Mislav Ježić
; Faculty of Philosophy, Zagreb
Abstract
Ako razlikujemo regionalizirane i centralizirane europske zemlje, srednja će se
Europa (u najširem smislu) pokazati kao tradicionalno vrlo regionalizirano
područje. Taj obrazac vrijedi i za Hrvatsku, gdje je uvijek postojao veći broj znatnih
kulturnih i gospodarskih središta u Dalmaciji, Slavoniji i ostaloj Hrvatskoj.
Tradicionalni obrazac uprave s kraljem ili banom te regionalnim upraviteljima, županima,
također se već uglavnom slaže s tom slikom. Kulturna povijest, sredozemni
preporod u 15.-17. st. u nesretno raskomadanim hrvatskim zemljama i kontinentalni
kulturni preporod u 19. st. u Hrvatskoj na putu k budućemu ujedinjenju, odgovara
europskomu, poglavito srednjoeuropskomu obrascu. Komplementarni značaj dvaju
preporoda i kontinuitat među njima dali su obrazovanim krugovima u Zagrebu poslije
kontinentaInoga preporoda nužne preduvjete da predstavljaju primjereno cjelinu
Hrvatske i njene baštine. Tako imamo u Hrvatskoj veliku raznolikost među re,gijama,
s jedne strane, te Zagreb kao središte, u kojem su stanovnici iz svih regija dobro
zastupljeni i odakle se regije mogu prikladno koordinirati s druge. Dok je Hrvatska
bila raskomadana, hrvatski pjesnici, obrazovani ljudi i politički predvodnici nikad nisu
napustili težnju da se Hrvatska ujedini i postojano su izgrađivali vrlo složen kulturni
obrazac koji će moći uključiti sve regionalne pa i međukulturne razlike iz njihova
kulturnoga okružja. Sada, kada se Hrvatska rađa, ne smijemo izdati tu skladnu
kulturnu gradnju niti zanemarujući regionalne posebnosti, niti ometajući oslobođenje
i potpuno ujedinjenje zemlje. Položaj pak regija u takvoj jedinstvenoj
Hrvatskoj može se braniti, kao i u Europi, načelom supsidijarnosti, koje treba
osposobiti sve prirodne zajednice, kao što su obitelj, regija, narodnosna skupina,
narod, zemlja i kontinent ili kulturna sfera, da ustroje sustav svojih međuodnosa oda
dna do vrha, pod uvjetom da se nikada ne pozljeđuju širi zajednički interesi i da se
odluke donose na primjerenim višim razinama kada god je to (i jedino kada je to)
nužno.
Keywords
Hrčak ID:
32560
URI
Publication date:
1.9.1992.
Visits: 4.063 *