Annual of social work, Vol. 31 No. 2, 2024.
Original scientific paper
https://doi.org/10.3935/ljsr.v31i3.538
ODNOS PRIVRŽENOSTI, PERCIPIRANOG RODITELJSKOG PONAŠANJA MAJKE I OCA TE SOCIJALNE ANKSIOZNOSTI U ADOLESCENCIJI
Mateja Dodig
orcid.org/0009-0006-0900-4392
; Clinic for Children's Diseases Zagreb, Department of Pediatric Oncology and Hematology "Mladen Ćepulić", Zagreb, Croatia
Inja Erceg
orcid.org/0000-0001-7321-1253
; University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, Zagreb, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
Uzimajući u obzir porast broja mladih osoba sa simptomima socijalne anksioznosti, posebice u ranjivom razvojnom razdoblju adolescencije, javlja se potreba za identifikacijom i što boljim razumijevanjem njenih odrednica. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati rodne i dobne razlike u izraženosti socijalne anksioznosti u adolescenciji, kao i provjeriti mogućnost predikcije socijalne anksioznosti adolescenata na temelju roda i dobi sudionika, dimenzija privrženosti (nesigurnost kod povezivanja, nelagoda, veze kao sekundarne, povjerenje i preokupiranost vezama) te dimenzija percipiranog roditeljskog ponašanja (podrška, restriktivna kontrola i popustljivost) i majke i oca. Istraživanje je provedeno online s 414 učenika i učenica srednjoškolskih institucija (70,5% učenica) dobnog raspona od 14 do 19 godina (M = 16,35; SD = 1,07). Primijenjeni su Upitnik roditeljskog ponašanja, hrvatska verzija Skale socijalne anksioznosti za adolescente i hrvatska verzija Upitnika stila privrženosti. Rezultati pokazuju kako su adolescentice značajno socijalno anksioznije od adolescenata, no efekt dobi nije utvrđen. Dimenzije privrženosti i dimenzije percipiranog roditeljskog ponašanja (nesigurnost kod povezivanja, nelagoda, veze kao sekundarne, povjerenje, preokupiranost vezama, majčina podrška, majčina restriktivna kontrola i očeva restriktivna kontrola) značajni su prediktori socijalne anksioznosti pri čemu se najsnažnijim pozitivnim prediktorom pokazala nesigurnost kod povezivanja, a povjerenje najsnažnijim negativnim prediktorom. Dobiveni rezultati pridonose proširenju postojećih spoznaja o rizičnim i zaštitnim čimbenicima socijalne anksioznosti te mogu biti od koristi pri izradi programa prevencije socijalne anksioznosti, kao i u individualnom radu s mladima.
Keywords
socijalna anksioznost; privrženost; roditeljsko ponašanje; adolescencija
Hrčak ID:
327496
URI
Publication date:
7.1.2025.
Visits: 907 *