Original scientific paper

https://doi.org/10.15291/ai4691

Schellingova logika TEMELJA iz 1809. godine

Matthew NINI orcid.org/0009-0005-5197-4707 ; The University of Freiburg, Germany

Abstract

Schellingova ključna rasprava Spis o slobodi (Filozofska istraživanja
o biti ljudske slobode i predmetima koji su s tim u vezi) iz 1809. godine
odgovor je na percipirane optužbe za panteizam te je stoga i prilika
za Schellinga da preispita vlastiti monizam ili „„nauk o svejedinstvu“
(All-Einheitslehre). U pokušaju da kreativno reinterpretira panteistički
trop iskazan izrazom „Bog je sve stvari“, Schelling će početne
stranice svoje rasprave O biti ljudske slobode posvetiti ponovnomu čitanju
načela identiteta. Ovaj rad nastoji razjasniti razvoj Schellingove
teorije identiteta, obraćajući posebnu pozornost na njezine najstarije
izvore, posebice Platonovu teoriju o „duši svijeta“, Kantovu teleologiju
i logiku Gottfrieda Ploucqueta. Tvrdit ćemo da Schelling daje jednaku
važnost teoriji identiteta i revidiranoj verziji načela dovoljnoga razloga
koju ćemo nazvati „načelom temelja“ (Grund). To će dovesti do
ključne distinkcije u raspravi o ljudskoj slobodi iz 1809. godine, tj. do
ideje da Bog ima temelj koji je u njemu, ali koji valja razlikovati od
njega utoliko što postoji. Stoga reći „Bog je sve stvari“ opis je načina
na koji dijelovi i cjeline međusobno djeluju u organskome sustavu, ili,
točnije, kako se mikrokozmički sustavi odnose prema sveobuhvatnomu
makrokozmosu kojemu pripadaju.

Keywords

Filozofska istraživanja o biti ljudske slobode, načelo identiteta, njemački idealizam, panteizam, Schelling

Hrčak ID:

327940

URI

https://hrcak.srce.hr/327940

Publication date:

14.2.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 568 *