Review article
https://doi.org/10.54070/hljk.31.1.4
Uporaba prediktivnih sustava umjetne inteligencije namijenjenih tijelima kaznenog progona – perspektiva Europske unije
Ivan Vidaković
orcid.org/0000-0002-7003-632X
; Sveučilište J.J.Strosssmayer Pravni fakultet Osijek
*
* Corresponding author.
Abstract
Umjetna inteligencija postala je sastavni dio svakodnevice, a kazneno pravo u širem smislu nije ostalo imuno na procese osuvremenjivanja. Implementacijom sustava umjetne inteligencije u tradicionalne djelatnosti, procese te stadije, posebno kroz prediktivne sustave, koji predviđaju buduća kaznena djela, lokacije, počinitelje i žrtve, policijsko djelovanje pomaknuto je s reaktivnog na preventivno. Ipak, učinkovitost i brzina obrade velike količine podataka imaju svoje rizike, a oni se najviše ogledaju u kvaliteti podataka, transparentnosti i točnosti. Jedan od ozbiljnijih pokušaja kontrole i minimiziranja takvih rizika jest regulacija umjetne inteligencije od strane Europske unije putem Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji. Uvodno se u radu analizira fragmentiranost pristupa regulaciji uporabe umjetne inteligencije, iznosi definicija prediktivnih sustava te navode kategorije tih sustava s obzirom na njihovu svrhu. Razmatranjem prediktivnih sustava s obzirom na njihovu svrhu analiziraju se konkretne implikacije njihove uporabe za temeljna ljudska prava i slobode. Nastavno se analiziraju dosadašnje prakse na primjerima konkretnih sustava i država kako bi se odredile reakcije pravnih sustava na njihovu uporabu putem relevantnih sudskih odluka. Naposljetku se razmatranjem regulacije uporabe umjetne inteligencije od strane Europske unije nastoji utvrditi mogu li prediktivni sustavi ispuniti striktne kriterije visokorizičnih sustava konačno prihvaćene kompromisnim rješenjem s iznimnom mogućnosti uporabe kao visokorizičnih sustava.
Keywords
Hrčak ID:
328277
URI
Publication date:
28.11.2024.
Visits: 1.319 *