Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta

Starac, Ranko

Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva, No. 13, 2010.

Other

Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta

Ranko Starac

Full text: croatian pdf 1.499 Kb

page 47-67

downloads: 332

cite

APA 6th Edition

Starac, R. (2010). Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta. Vinodolski zbornik, (13), 47-67. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/331355

MLA 8th Edition

Starac, Ranko. "Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta." Vinodolski zbornik, vol. , no. 13, 2010, pp. 47-67. https://hrcak.srce.hr/331355. Accessed 8 Jun. 2026.

Chicago 17th Edition

Starac, Ranko. "Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta." Vinodolski zbornik , no. 13 (2010): 47-67. https://hrcak.srce.hr/331355

Harvard

Starac, R. (2010). 'Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta', Vinodolski zbornik, (13), pp. 47-67. Available at: https://hrcak.srce.hr/331355 (Accessed 08 June 2026)

Vancouver

Starac R. Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta. Vinodolski zbornik [Internet]. 2010 [cited 2026 June 08];(13):47-67. Available from: https://hrcak.srce.hr/331355

IEEE

R. Starac, "Arheološka baština Jadranova: Prilog za monografiju mjesta", Vinodolski zbornik, vol., no. 13, pp. 47-67, 2010. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/331355. [Accessed: 08 June 2026]

Abstract

Krajem 19. stoljeća s područja naselja Jadranovo (izvornog naziva Sveti Jakov Šiljevica) počeli su u muzejske zbirke pristizati pojedinačni predmeti antičkog porijekla, otkrivani obradom tla uz obalu poluotoka Havišće. Na početku 20. stoljeća prekopani su grobovi iz ranocarskog razdoblja na položaju Rtac uz uvalu Lokvišće. Tijekom 70-ih godina 20. stoljeća sustavno je rekognoscirano pod morje između Jadranova i obližnjih obala otoka Krka pod vodstvom Radmi le Matejčić, a prva zapažanja o ostatcima pretpovijesne gradine na brijegu Čelo iz nad uvale Lokvišće donosi Aleksandra Faber. Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća arheološkim istraživanjima u Jadranovu intezivno se bavi Ranko Starac. Najstariji arheološki nalazi pripadaju kasnom neolitiku i eneolitiku, a malo naselje na vrhu brijega Čelo utemeljeno je u ranom brončanom dobu, s trajanjem života kroz čitavo drugo tisućljeće prije Krista. Tragovi naselja iz posljednjeg tisućljeća stare ere nisu uočeni, ali se od trećeg stoljeća prije Krista intezivno koristi pristanište uz obalu male uvale Lokvišća, gdje su pronađeni predmeti grčkohelenističkog porijekla, ali i brončana spona porijeklom iz predalpskog područja te numidijski novac kovan za vladara Micipse. Vrlo je vjerojatno zona poluotoka Havišće bila poprištem događaja povezanih uz blokadu otoka Krka u građanskom ratu između legija Pompeja i Cezara 49. godine prije Krista. Stra teški značaj uvale Lokvišće prepoznat je u kasnoj antici, kada se ovdje gradi ut vrđeni stambenovojnički objekt, čiji se ostatci nakon provedenih istraživanja mogu danas i razgledati. Spomenuti kasnoantički objekt bio je u funkciji i tijekom 6. stoljeća, a u njegove ruševine povremeno su se sklanjali novodoseljeni Hrvati, koji su ovdje prekomor skog tjesnaca prelazil na otok Krk. Krajem srednjeg vijeka nad ruševinama kasnoantičkog kompleksa uz uvalu Lokvišća izgrađuje se mali objekt u funkciji magazina i zakloništa. Tada je ovo područje pripadalo srednjovjekovnoj općini Drivenik. Na samom početku 17. stoljeća mletački plaćenici tijekom dugotrajnog rata s uskocima razaraju kućicu u uvali Lokvišća i ubijaju zatečene uskoke. Ovim događajem završava slijed događaja na poluotoku Havišće. Od kraja 18. stoljeća rastom naselja uz crkvicu Svetog Jakova arheološke se zone krče i pretvaraju u vrtove i vinograde, a danas ih prekriva šuma.