Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v12i1.4

Od informanta do kulturnog koda: Uz teoriju književne referencije Rolanda Barthesa

Maša Grdešić orcid id orcid.org/0009-0007-3023-7753 ; University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 247 Kb

page 83-110

downloads: 268

cite


Abstract

Polazeći od naizgled sporednoga problema informanata, u radu se opisuju i komentiraju načini na koje francuski književni i kulturni teoretičar Roland Barthes pristupa odnosu književnosti i zbilje. Barthes je u „Uvodu u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova“ (1966) pripovjednu jedinicu informanata definirao kao „čiste datosti“, no već se u istom tekstu pokazalo da se informanti mogu dodatno interpretirati, što ga je potaknulo da postavi pitanje o funkcionalnosti i smislenosti svih elemenata u pripovjednom tekstu. Ta napetost između koncepcije pripovjednog teksta unutar koje svaki element ima smisao koji se tumači na višoj opisnoj razini i potrage za elementima koji su „beznačajni“ i ne može ih se dodatno interpretirati otpočetka je prisutna u Barthesovu radu te joj se autor vraća i u kasnijim tekstovima. Problem informanata tako dobiva redefinirano mjesto u koncepciji „notacija“ u članku „Stvarnosni učinak“ (1968) u kojem Barthes izlaže svoju teoriju realizma, a u studiji S/Z (1970) pitanju beznačajnih detalja posvećuje značajan prostor, ovoga puta u obliku koncepcije kulturnog koda ili kodova koji sadrže „akumulirano kulturno znanje“. Na kraju, članak „Tekstualna analiza jedne Poeove pripovijetke“ (1973) predstavlja moguću sintezu i suživot dviju proturječnih koncepcija značenja i beznačajnosti, pri čemu se „banalne notacije“ mogu shvatiti kao dio kulturnog koda, odnosno kao kulturna i književna konvencija. Cilj je ovog rada u prvom redu podsjetiti na kategoriju informanata koja, iako naizgled i sama beznačajna, u sebi sadrži jedno od ključnih pitanja koje je na različite načine zaokupljalo Barthesa i u njegovim kasnijim tekstovima: ima li sve u tekstu smisla ili postoje znakovi bez značenja. Kategorija informanata stoga može biti korisna suvremenim istraživanjima o problemu značenja kod Barthesa jer pokazuje da je balansiranje između značenja i beznačajnosti, odnosno između borbe protiv naturalizacije znaka unutar građanske ideologije i utopijske žudnje za oslobođenjem od značenja, i u književnosti i u drugim značenjskim sustavima, bila trajna odlika njegova rada.

Keywords

Roland Barthes, informant, notacija, kulturni kod, realizam

Hrčak ID:

332998

URI

https://hrcak.srce.hr/332998

Publication date:

26.6.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 774 *