Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 49. No. 4., 2026.
Professional paper
Hidroponski uzgoj šafrana
Sanja Radman
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
*
Sanja Fabek Uher
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Jana Šic Žlabur
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Božidar Benko
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Nevena Opačić
; Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
* Corresponding author.
Abstract
Klimatske promjene sve snažnije utječu na stabilnost proizvodnje šafrana (Crocus sativus L.), jednog od najvrjednijih začina na svijetu, čime se nameće potreba za primjenom inovativnih i održivih sustava uzgoja. Tradicionalni načini uzgoja na otvorenom otežano se prilagođavaju klimatskim varijacijama, što dovodi do smanjenih i nestabilnih prinosa, ograničene ponude te slabije konkurentnosti na tržištu. Visoka tržišna vrijednost šafrana rezultat je njegovih specifičnih i zahtjevnih uvjeta uzgoja, koji su izrazito osjetljivi na vanjske čimbenike i ograničenja konvencionalne poljoprivrede. Kao održiva alternativa, sve veći značaj dobiva uzgoj u zaštićenom prostoru uz primjenu suvremenih hidroponskih tehnika. Uzgoj bez supstrata osigurava čišći biljni materijal i značajno smanjuje rizik od bolesti koje se prenose tlom, čime se povećava zdravstvena ispravnost i kvaliteta proizvoda. Takvi sustavi omogućuju preciznu kontrolu okolišnih čimbenika te učinkovito korištenje vode i hranivih tvari, uz istodobno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Proizvodnja u potpuno kontroliranim i automatiziranim uvjetima, uz mogućnost integracije sustava nadzora temeljenih na IoT tehnologiji, dodatno doprinosi smanjenju proizvodnih rizika, optimizaciji korištenja resursa te preciznom upravljanju rastom i razvojem šafrana. Time se postiže stabilna, ujednačena i visokokvalitetna proizvodnja, u velikoj mjeri neovisna o vanjskim klimatskim oscilacijama. Poseban naglasak pritom se stavlja na optimizaciju uzgojnih uvjeta s ciljem maksimiziranja prinosa i kvalitete stigmi, koje predstavljaju komercijalno najvrjedniji dio biljke. Kontrolom sastava hranive otopine, primjenom kontroliranog sušnog stresa te prilagodbom svjetlosnog spektra i fotoperioda moguće je utjecati na rast, razvoj i nakupljanje bioaktivnih spojeva, osobito karotenoida. Preostala biomasa može se iskoristiti za ekstrakciju vrijednih fenolnih spojeva, čime se potiče cjelovito iskorištavanje sirovine temeljeno na načelima kružnog gospodarstva. Primjena suvremenih hidroponskih sustava u kontroliranim uvjetima predstavlja učinkovit model održive proizvodnje šafrana te doprinosi diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje. Ovakav pristup otvara mogućnosti uzgoja šafrana i u regijama u kojima se tradicionalno ne uzgaja, uz istodobno povećanje konkurentnosti i stabilnosti proizvodnje na globalnom tržištu.
Keywords
ljekovito i aromatično bilje; kontrolirani uzgoj; održiva poljoprivreda; klimatske promjene; diverzifikacija proizvodnje; šafran
Hrčak ID:
350029
URI
Publication date:
15.7.2026.
Visits: 0 *