Skip to the main content

Original scientific paper

Crikvenica 1890-ih – prodor ugarskog kapitala

Stjepan Špalj


Full text: croatian pdf 357 Kb

page 57-81

downloads: 0

cite


Abstract

Izgradnjom željezničkih pravaca 1867. i 1873. godine sjevernojadranska obala povezana je s centrima tadašnje Dvojne Monarhije, s Bečom i Budimpeštom. Pogodna klima i ljepota krajolika ubrzo su zamijećene na kontinentu te uskoro započinju prva ulaganja u novu privrednu granu – turizam. Prva ulaganja slijede u Opatiju koja postaje gradilištem austrijskog Društva Južnih željeznica od 1882. godine nadalje. Velika ulaganja u Opatiju zamjećuju i lokalne vlasti i poduzetnici na ostatku sjevernog Jadrana, pa tako i u Crikvenici. Domaća inicijativa za podizanje kupališta u Crikvenici javlja se već na izmaku 1880-ih godina, a usporedno s njom započinje i propagandna djelatnost. Crikvenička općina već se na samom početku tog procesa potpuno odredila prema turizmu kao budućoj glavnoj djelatnosti te je nastojala svim silama privući ulaganja. Taj pogled dijelile su i ostale razine vlasti, od kotarske i županijske do najviše – Zemaljske vlade. Crikvenica je tako u vrlo kratkom roku postala državni strateški projekt. Već 1890. godine osniva se prvo ulagačko društvo „Dioničko družtvo za morsko kupalište i klimatsko lječilište u Crikvenici“ koje nije bilo dugog vijeka. Nakon njegove skore propasti Zemaljska vlada pod banovanjem Dragutina Khuena-Hedervaryja preuzima kontrolu nad procesom izgradnje kupališta te vlastitim sredstvima kupuje građevinska zemljišta i ulaže u javnu infrastrukturu. Ugarski kapital, koji se prethodno nije mogao uložiti u Opatiju zbog uspostavljenoga austrijskog monopola, idealne tržišne uvjete pronalazi u tek otkrivenoj Crikvenici. Tadašnja prougarska hrvatska državna politika dodatno pogoduje i olakšava ulaz ugarskog kapitala. Investicija kapitala u buduće lječilište odvijala se po dvije linije: ulaganjem u kupališni projekt koji vodi Zemaljska vlada i privatnom inicijativom, tj. otkupom zemljišta od lokalnog stanovništva. Zemljišta koja su otkupljena od Zemaljske vlade, radi ubrzanja procesa izgradnje, po otkupnoj su cijeni prepuštana privatnim investitorima. Na takav se način u iznimno kratkom razdoblju, već do sredine 1890-ih godina, većina slobodnoga, priobalnog zemljišta zapadno i istočno od Crikvenice nalazila u rukama stranaca. Ugarski kapital i utjecaj koji je iz toga proizlazio dominirat će gospodarskim životom Crikvenice u narednim desetljećima. Iako se postupno pojačavao otpor domicilnog elementa, ekonomsko-kulturna borba tek će uslijediti u prvim desetljećima 20. stoljeća.

Keywords

Crikvenica; Zemaljska vlada; kupalište; turizam; 19. stoljeće; Vinodol

Hrčak ID:

353693

URI

https://hrcak.srce.hr/353693

Publication date:

17.11.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *