Skip to the main content

Conference paper

ZDRAVSTVENO STANJE KLENA (Squalius cephalus) U ODNOSU NA KVALITETU VODE RIJEKE SAVE

Božidar Kurtović ; Rad je prezentiran na 3. Međunarodnom savjetovanju o slatkovodnom ribarstvu u Vukovaru održanom 16. i 17. 4. 2009.
Irena Vardić ; mr. sc., Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za istraživanje i razvoj akvakulture, Bijenička c. 54, 10000 Zagreb
Damir Valić ; mr. sc., Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za istraživanje i razvoj akvakulture, Bijenička c. 54, 10000 Zagreb
Damir Kapetanović ; dr. vet. med., Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za istraživanje i razvoj akvakulture, Bijenička c. 54, 10000 Zagreb
Teskeredžić Zlatica ; dr. sc., Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za istraživanje i razvoj akvakulture, Bijenička c. 54, 10000 Zagreb
Emin Teskeredžić ; dr. sc., Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij za istraživanje i razvoj akvakulture, Bijenička c. 54, 10000 Zagreb


Full text: croatian pdf 421 Kb

page 63-75

downloads: 621

cite


Abstract

Voda kao životni okoliš organizama koji u njoj žive svojom kvalitetom utječe na njihovo zdravstveno stanje. U dostupnoj je literaturi malo podataka o pokazateljima zdravstvenoga stanja klena, osobito iz rijeke Save. Zbog toga je svrha ovog istraživanja bila procijeniti zdravstveno stanje klena kao pokazatelja kvalitete vode, te odrediti odnos histoloških i parazitoloških pokazatelja prema broju bakterija u vodi. Istraživanje je provedeno na ukupno 289 klenova s pet postaja od slovensko–hrvatske granice do utoka rijeke Une u Savu. Uzorci organa klena uzeti su za parazitološku i histološku pretragu. Istodobno je uzorkovana voda i određen broj heterotrofnih i koliformnih bakterija. Razlike u količini bakterija u vodi bile su izražene među pojedinim postajama. Najviša je vrijednost utvrđena na postaji Oborovo, a najniža na postaji Otok Samoborski. Intenzitet histoloških promjena bio je u korelaciji s mikrobiološkom kakvoćom vode. U svim uzorkovanim organima utvrđen je barem jedan histološki pokazatelj u visokoj korelaciji s mikrobiološkom kakvoćom vode. Od parazitarnih invazija samo su ihtioftirijaza i trihodinijaza pokazale visoku negativnu korelaciju s mikrobiološkom kvalitetom vode. U sklopu parazitološke pretrage primijenjivane su i molekularne metode u svrhu identifikacije crijevnih parazita iz grupe Acanthocephala.

Keywords

klen; Sava; mikrobiologija; parazitologija; histologija; koliformne bakterije; heterotrofne bakterije

Hrčak ID:

39383

URI

https://hrcak.srce.hr/39383

Publication date:

30.6.2009.

Article data in other languages: english

Visits: 1.761 *