Skip to the main content

Conference paper

Upitna moderna : nekoliko razmatranja polazeći od Opće teorije moderne Jacquesa Bideta

Stefano Petrucciani ; Faculty of Philosophy, University La Sapienza, Rome, Italy


Full text: croatian pdf 96 Kb

versions

page 28-38

downloads: 537

cite


Abstract

Teorija moderne Jacquesa Bideta fascinantan je istraživački pothvat koji nas
na izazovan način sučeljava s nizom ključnih teorijskih i praktičnih problema.
Tekst se usredotočuje na pojmove metastruktura, dominacija, klase i demokracija.
Najvažniji je pojam “metastruktura”, koji valja razumjeti kao cjelinu
resursa koordinacije i legitimacije (na ekonomskoj, pravnopolitičkoj i kulturnoj
razini – prevladavanje svakog transcendentnog poretka) koji su građanima
moderne na raspolaganju, a koji se mogu kombinirati na više različitih načina,
u raznovrsnim strukturama moderne. Kako razumjeti ontologijski status te
metastrukture? Potpun odgovor na to pitanje suočava nas s drugim pitanjem:
može li se pružiti znanstveno objašnjenje geneze te moderne (meta)strukture?
Ako je dakle metastruktura neka vrsta opće gramatike moderne, društvene su
strukture aktualizacija mogućnosti metastrukture prema spektru koji ide od
krajnosti planskog kolektivizma do krajnosti liberističkog kapitalizma. Stoga
se dvojnost moderne očituje u tome što je obilježuje s jedne strane univerzalistička
legitimacija, a s druge ustrajnost oblikā dominacije (klasne). Prema Bidetu,
u kapitalizmu će se uspostaviti dominantna klasa s dva pola, vlasništvom
i kompetencijom, koja odgovaraju isprepletenosti tržišta i organizacije u tom
obliku društva. Stoga pokušaj emancipacije od dominacije vlasnika, u slučaju
planskog kolektivizma, do maksimuma razvijajući organizacijsku dimenziju
da bi se na egalitarniji način zadovoljile društvene potrebe, nužno vodi u dominaciju
organizatora. No teza da u kapitalizmu dominantna klasa ima dva
pola (vlasništvo i kompetencija) izložena je prigovoru da o drugom polu te
klase (upravljača) kaže ujedno i previše i premalo. Naime ostaje nejasno kako
misliti jedinstvo kapitalističke dominacije u pluralnosti sfera društvene moći;
a ako je, naprotiv, potrebno odustati od tog jedinstva, zašto se ograničiti samo
na dva pola? Zaključno se problematiziraju dva pitanja koja se autoru čine odlučujućim:
u kojoj se mjeri nejednakosti vezane uz vlasništvo ili kompetenciju
mogu označiti kao klasni odnosi ili oblici dominacije? I kakva je relacija između
raznovrsnih modaliteta klasnih odnosa ili odnosa dominacije i ustanova
moderne poliarhijske demokracije koja u svom središtu ima višestranačje?

Keywords

moderna; kapitalizam; metastruktura; klasna struktura; dominacija; demokracija; Bidet; Marx; Habermas

Hrčak ID:

47202

URI

https://hrcak.srce.hr/47202

Publication date:

23.12.2009.

Article data in other languages: english

Visits: 1.329 *