Skip to the main content

Review article

Odnos države i samouprave promatran kroz načelo supsidijarnosti

Zvonimir Lauc ; Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Full text: croatian pdf 252 Kb

page 23-34

downloads: 2.577

cite


Abstract

Od početaka društvenog organiziranja traga se za odgovorima kako dolaziti do naboljih mogućih rješenja društvenog organiziranja. Pojednostavljeno, kako pomiriti i uravnotežiti pojedinačne potrebe i interese ljudi i opće zajedničke interese zajednice. Odgovarujuća rješenja nalaze se u teoriji sustava, teoriji samoorganizacije i teoriji autopoiesis. Cijeli je taj konstitucionalni inženjering koncepcija traganja za odgovorima na pitanja: tko, što, kada, gdje, kako, s kim, s čim, pošto i dr. Taj je proces složen jer se sastoji od analiza, inicijativa, prijedloga, samog donošenja odluka, ali i primjenjivanja, nadgledanja te otvaranja novog ciklusa analiza, inicijativa itd. U teoriji to je prepoznatljivo kao društvena tehnologija donošenja odluka, kao dobra vladavina (good governance). Znači, nužno je promišljanje nacionalne države kao dijela političkog prostora unutar kojega se ostvaruje i jamči vladavina osobne slobode, građanske jednakosti i društvene pravednosti te se u tom smislu i oblikuje ustroj lokalne i regionalne samouprave. Upravo načelo supsidijarnosti, uz teleološku interpretaciju, omogućava, uz druga načela (proporcionalnosti, ekvilizacije i sl.), optimalno društveno organiziranje. Supsidijarnost je prava mjera ograničenja državne moći. Predstoji nam poraditi na razvoju demokracije, tolerancije, multikulturalnosti, prvenstveno na lokalnoj razini, kao korektiv centralizmu, isključivosti, samodovoljnosti i sl. Drugim riječima, procesima globalizacije valja suprotstaviti procese lokalizacije. Koliko su institucije životne, koliko odgovaraju poželjnošću i svojim karakteristikama, prvenstveno učinkovitosti i demokratičnosti, toliko im je suđeno da žive i djeluju. Najvažnije je da je danas sve manje rigidnosti, a sve više elastičnosti u autopoietskom poimanju. Drugim riječima, to znači da je svaki entitet dio i cjelina koji je jedinstven, kognitivno otvoren i normativno zatvoren. Autopoietična vizija najbolja je manifestacija kreativne imaginacije i primarni motivator ljudskih postupaka. Ona se sastoji u sposobnosti da se vidi i s druge strane sadašnje stvarnosti, ona je temeljna sila finaliteta. Nužna je i autopoietična misija, s autopoietičnom tehnologijom odlučivanja. Što prije postanemo svjesni da su motivacija, znanje, timski rad, tehnologija i financije najvažniji čimbenici (ne)uspjeha, prije će se pokrenuti kvalitetan razvitak svih i svakog. Važno je otvarati i jamčiti (pod)jednake šanse za svakog pojedinca i za sve krajeve.

Keywords

načelo supsidijarnosti; teorija autopoiesis; dobra vladavina, lokalna i regionalna samouprava; grad

Hrčak ID:

65548

URI

https://hrcak.srce.hr/65548

Publication date:

30.11.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 4.064 *