Original scientific paper
Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Razmišljanja uz knjigu Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija Moderne
Vjeran Katunarić
orcid.org/0000-0002-7979-9577
; Department of Sociology, University of Zadar, Zadar, Croatia
Abstract
Ovaj prilog raspravi o knjizi Daga Strpića Karl Marx i politička ekonomija
Moderne pobliže razmatra Strpićevo upozorenje da je slabljenje ekonomske
hegemonije SAD-a upitno, osobito s obzirom na daljnje izglede (razvoja) kapitalizma,
pa radije govori o njegovu “redizajniranju”. S tim u vezi u prilogu
se podrobnije razmatraju tri aspekta redizajniranja kapitalizma: kauzalni, kontingencijski
i funkcionalni. Što se tiče kauzalnosti, djelomična preraspodjela
vodećih uloga u svjetskom gospodarstvu uzrokovana je iznalaženjem novih
metoda, od industrijske i medijske tehnologije do financijskih špekulacija i
novih ratova – koje omogućuju stjecanje profita. S obzirom na kontingenciju,
pomak u matici otvara mogućnost manjem broju zemalja, poput Kine, Indije
i Brazila, koje su kapitalistički “talentirane” (u smislu spajanja politike mobilizacije
resursa s elementima pozitivnog vrednovanja rada u lokalnoj kulturi)
da se pomaknu naviše na ljestvici razvojne uspješnosti. Funkcionalni aspekti
ukazuju na korisne učinke mijene u matici ne samo za novopridošlice u klub
najrazvijenijih nego i za sam SAD. Financijalizacija ekonomije, ponajprije
američke, uz prepuštanje vodstva drugim industrijskim silama u nizu grana
industrijske proizvodnje, kao i tempu privrednog rasta, dakle “nova podjela
rada” u matici, donosi SAD-u stanovit “aristokratski” status u svijetu kapitalizma.
Taj status nije inkompatibilan s cikličkim procesom razvoja kapitalizma.
Umjesto dijalektičkog skoka prema socijalizmu on više teži djelomičnoj
restauraciji feudalizma, kao globalnog poretka jakih država u matici i slabih
ili prividnih na periferiji. Međutim, to nije i najgori mogući kraj moderne povijesti.
Ako bi kojim slučajem došlo do mnogo značajnijeg pada ekonomske
moći SAD-a u korist novopridošlica, to bi vjerojatno prije ojačalo nego oslabilo
brutalnost kapitalizma. Tek bi istinska i široka “europeizacija” kapitalističkog
sustava, naravno, pod uvjetom da se u EU-u zaustavi trend daljnjeg demontiranja
države blagostanja i povrati toliko potrebna ravnoteža između
zahtjeva za privrednim rastom i zahtjeva za društvenom solidarnosti i općim
blagostanjem, omogućila nastanak globalnog kapitalizma s ljudskim licem, a
vjerojatno i svjetske države koja bi vodila računa o uravnoteženom razvitku
svih dijelova svijeta.
Keywords
kapitalizam; Sjedinjene Američke Države; Dag Strpić; uzročnost; kontingencija; funkcionalnost
Hrčak ID:
66494
URI
Publication date:
8.4.2011.
Visits: 2.808 *