Review article

Arhivistika i povijest upravnih institucija

Josip Kolanović

Abstract

Sve do 19. st. upravne (i druge) institucije su praktički same vodile brigu o čuvanju pisane dokumentacije. Razvojem suvremene arhivske službe počinju se utvrđivati kriteriji za preuzimanje i trajno čuvanje pisane dokumentacije pojedinih ustanova i prevladava tendencija da čuvanje i zaštita "arhivske grade u nastajanju" bude zajednička briga u koju se aktivno uključuju arhivska služba i stvaraoci arhivske građe. Nadalje, povezanost arhivistike i povijesti institucija proizlazi iz dva osnovna principa arhivistike (princip provenijencije i prvobitnog reda), koji su temelj za formiranje fonda, njegovo sređivanje i arhivsku obradu. Struktura fonda, njegov sadržaj i valorizacija sačuvanih informacija determinirani su njegovim "stvaraocem" - institucijom. Konačno, povezanost arhivistike s poviješću institucija očituje se i u zahtjevu za informacijom o građi. Potpunu informaciju moguće je pružiti jedino u okviru cjeline u kojoj je nastala određena obavijest. To pretpostavlja poznavanje institucija u njihovoj vertikalnoj (hijerarhijskoj) povezanosti od središnjih do lokalnih državnih organa, ali i u horizontalnoj rasprostranjenosti (kao što su institucije najrazličitijih oblika na određenoj razini: upravne, sudske, prosvjetne i dr.). Poznavanje suvremenih institucija neophodno je radi kategorizacije i vrednovanja pojedinih stvaralaca.

Keywords

Hrčak ID:

68374

URI

https://hrcak.srce.hr/68374

Publication date:

30.11.1992.

Visits: 2.747 *